Zapaženo izlaganje na skupu održao je Željko Jamičić, voditelj Muzeja policije, koji je na primjeru Zagreba prikazao promjene u namjeni nekih objekata koji su nekada korišteni za potrebe redarstvenih snaga i njihovih kriminalističkih muzeja, a danas se koriste za potrebe institucija u kulturi.
Ovaj skup bio je prigoda za takav prikaz jer se iduće godine navršava stotinu godina od otvaranja prvog takozvanog Kriminalnog muzeja u nekadašnjem Jezuitskom samostanu na Gornjem gradu. Prema redoslijedu otvaranja zagrebačkih muzeja Kriminalni muzej bio je sedmi po redu (od današnja 32). Muzej je ondje postojao do 1919. godine kad su ga zatvorili. Tek sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća u tim je prostorima otvoren Muzejski prostor, a danas je u njemu ugledna Galerija Klovićevi dvori.
U zgradi u kojoj je nekad bio Ured za kriminološka vještačenja i njegov Kriminalistički muzej u Runjaninovoj ulici (1954. – 1964.) danas je sjedište Ministarstva kulture.
Današnje sjedište MUP-a i povremenog izložbenog prostora Muzeja policije u nekadašnjoj je Obrtničkoj školi na Savskoj cesti. Gosp. Jamičić je istaknuo činjenicu kako je u ovom trenutku Ministarstvo unutarnjih poslova jedino od svih ministarstava, koje svoje prostore ustupa za javne, povremene izložbe.
Na pitanje voditelja Muzeja policije, gdje je bila prva policijska postaja u Zagrebu, nitko od nazočnih nije znao odgovoriti, ali su ubrzo saznali – prva policijska postaja u Zagrebu bila je smještena u Kamenitim vratima na broju 3, danas u jednom od prepoznatljivih povijesnih i vjerskih objekata u Zagrebu, a otvorena je 1886. godine.
Za većinu nazočnih sadržaj ovog izlaganja bila je velika novost, a samo izlaganje ocijenili su jednim od najboljih na ovom dvodnevnom skupu.