Komemorativni program koji se ove godine obilježavao pod geslom „ Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska“, a kojim se uz sve poginule vukovarske branitelje, poseban naglasak želio staviti na branitelje koji su iz drugih hrvatskih krajeva i inozemstva došli braniti Vukovar, započeo je u krugu vukovarske opće bolnice.
Nakon prigodnog programa, Kolona sjećanja, predvođena stjegonošama i pripadnicima MUP-a, koji su u ratu branili Vukovar, prošla je Križnim putem od vukovarske bolnice gradskim ulicama do Memorijalnoga groblja hrvatskih branitelja gdje su predsjednici države, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Luka Bebić i Ivo Sanader, brojni ministri iz Vlade, među kojima i ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, brojni stranački čelnici, te državni i drugi dužnosnici zapalili svjeće, te položili vijence.
Svim poginulim i nestalim vukovarskim braniteljima i civilima počast su odali i predstavnici 204. vukovarske brigade, te izaslanstva Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Vukovarsko-srijemske županije i gradova Vukovara i Dubrovnika.
Svetu misu za sve pokojne i nestale na groblju je potom predvodio nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, msgr. dr. Marin Srakić.
Od ranih jutarnjih sati, kolonu sjećanja u kojoj se prema procjenama gradskih čelnika nalazilo oko 20 tisuća ljudi, osiguravali su brojni djelatnici policije.
U organizaciji Gradskog muzeja Vukovar i hrvatskih brodara u večernjim satima obalu Dunava osvjetlila je „Svjetlosna rijeka sjećanja„ kada su niz Dunav pušteni upaljeni lampioni, kao spomen na nestale i zatočene osobe iz Domovinskog rata.
Posljednjih dana opsade Vukovara neprijateljska sila brojala je 80 tisuća ljudi, dok je hrvatskih branitelja bilo tek nešto više od 2 tisuće. U Vukovaru je poginulo 1 100, a ranjeno oko dvije i pol tisuće civila. Prognano je 22 tisuće Vukovaraca, a tri tisuće odvedeno ih je u logore u Srbiji. Na grad je palo više od milijun i pol granata, a izravna ratna šteta procjenjena je na gotovo 10 milijardi kuna.
