Foto: PU vukovarsko-srijemska
I ove godine s pijetetom se prisjećamo pogibije 12 hrvatskih redarstvenika i tragičnih događaja koji su se 02. svibnja 1991. godine dogodili u Borovu Selu nedaleko od Vukovara.
Dvanaestorica hrvatskih redarstvenika mučki su ubijena 02. svibnja, iz zasjede, uslijed akcije spašavanja dvojice svojih kolega, koje su u noći s 01. na 02. svibnja 1991. godine, tijekom redovite policijske ophodnje, u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ubijene policajce, pripadnike Specijalne jedinice policije Vinkovci, srpski teroristi potom su masakrirali. Ovaj krvavi događaj, nakon pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama, označio je neslužbeni početak Domovinskog rata. Postalo je jasno da će upravo Istočna Slavonija biti jedno od najvećih poprišta krvavih ratnih sukoba.
Hrabro i ponosno stali na prve crte bojišnice
Već krajem 1990. i početkom 1991. godine u policijske redove pristupio je veći broj mladih hrvatskih policajaca koji su sva pravila policijske struke morali svladati što kvalitetnije, u što kraćem roku. Njihovo domoljublje i čvrsta volja bili su dodatni "vjetar u leđa" zbog kojih su ustrajali te hrabro i ponosno stali na prve crte bojišnice. Nakon tragičnih događaja u Borovu Selu Hrvati su postali jedinstveni, svjesni da je rat neizbježan i da je pred vratima.
Policija u obrani Vukovara 1991. godine
Vukovarska policija, kao policijska postaja u sklopu PU Vinkovci, nakon prvih višestranačkih izbora vrlo profesionalno se uključila u osiguranje stranačkih skupova. Nakon formiranja Hrvatskog Sabora 30. svibnja 1990. godine, policijska postaja Vukovar je i formalno stala u obranu Republike Hrvatske. U to vrijeme neposluh srpskog stanovništva prema hrvatskim institucijama bio je na vrhuncu, što je dodatno otežavalo rad policijskih službenika. Naime već i ranije, naoružani od strane JNA, pripadnici srpske nacionalne manjine u okolnim selima vukovarske općine, u kojima su činili većinsko stanovništvo, započeli su svoju glasovitu "balvan revoluciju", blokirajući prometnice i magistrale. Neovlašteno zaustavljanje i zadržavanja, pljačke, prijetnje, otmice, premlaćivanje i, na koncu, ubojstava nesrpskog stanovništva od strane srpskih lokalnih i pridošlih terorista - postali su vukovarska svakodnevnica. Građani su svakodnevno prijavljivali mnoštvo kaznenih djela koja je policija uredno obrađivala i procesuirala.
Istodobno, vukovarska policija bila je znatno osiromašena u ljudstvu i materijalno. Danonoćno se radilo u vrlo teškim uvjetima kako bi se profesionalno obavila dvostruka zadaća koju je policija u to vrijeme imala: morala je obavljati svoju temeljnu zadaću - zaštititi građane i imovinu ali užurbano se pripremati za moguće ratne eskalacije koje su prijetile i Vukovaru i ostalom dijelu Republike Hrvatske.
Stoga je kao ispomoć vukovarskoj policiji raspoređeno oko 60 mladih policajaca. Prva skupina došla je u ispomoć nakon donošenja Božićnog Ustava 1990. godine, a druga skupina u lipnju 1991. godine. Važno je reći da je na vukovarskom području ratovalo preko 700 policajaca iz varaždinske, međimurske, krapinske i zagrebačke policije. Policajci su se također bavili i prikupljanjem informacija o aktivnosti neprijatelja i o općem stanju sigurnosti u okupiranom području. U početku ratnih operacija na Vukovar, cjelokupni sastav policije bio je na prvim crtama obrane - sve do formiranja hrvatske vojske u rujnu, odnosno, Zbora narodne garde na čelu s brigadirom Milom Dedakovićem. Kasnije su vukovarski policajci prepuštali jednim dijelom točke obrane pripadnicima Zbora narodne garde.
Tijek akcije spašavanja hrvatskih redarstvenika
U noći s 01. na 02. svibnja 1991. godine dvije hrvatske oskudno naoružane policijske patrole obavljale su izviđanje na cesti Borovo-Dalj. Na samom ulazu u selo na njih je iz privatne kuće otvorena žestoka vatra. Tom prilikom četiri hrvatska policajca lakše su ranjena. Naime, Jurica Tolj i Mario Marinović vozilom su se uspjeli povući, dok su Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića zarobili srpski teroristi.
Uslijedili su potom pregovori osječkog načelnika Policijske uprave Josipa Reihla-Kira i načelnika vinkovačke Policijske uprave Josipa Džaje s Vukašinom Šoškočaninom, vođom pobunjenih srpskih ekstremista u Borovu Selu, kako bi se oslobodilo hrvatske policajce. Nakon neuspjelih pregovora obojica policijskih čelnika zaključuju kako je najbolje otići na mjesto događaja i provjeriti što se događa.
Na teren je stoga 02. svibnja oko podneva izišlo 30 pripadnika vinkovačke policijske uprave. No, u središtu sela na njih je otvorena vatra iz pušaka i snajpera s prigušivačima te tromblonskim protupješačkim minama. Napadnuti su policajci ipak uspjeli organizirati obranu i vezom zatražiti pomoć, koja je počela stizati iz Vinkovaca i Osijeka. I dok osječka jedinica nije uspjela ući u selo iz smjera Dalja zbog postavljenih barikada - vinkovačka je ušla, ali je upala u zasjedu. Borba je trajala dva i pol sata, sve do trenutka kad je u selo ušla kolona od sedam oklopnih transportera JNA. Svjedoci navode kako je iz jednog od transportera otvorena vatra na policiju, te da su iza njih hodali naoružani civili, te da su čak i iz jednih kola Hitne pomoći bacane ručne bombe na hrvatske policajce. Dvojica, prethodne noći zarobljenih policajaca, prebačena su tijekom borbi u Novi Sad ali su, srećom, vraćeni u Osijek još iste večeri. Na žalost, u borbi su toga dana ubijeni hrvatski policajci Stipan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). Ranjen je 21 policajac.
Već tradicionalno, svake se godine, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske uprave vukovarsko-srijemske 01. i 02. svibnja održava Memorijal 12 redarstvenika u znak sjećanja na njihovu žrtvu.
Istraga još uvijek traje
Za ovaj najteži oblik oružane pobune u Borovu tadašnje je Vojno tužiteljstvo u Osijeku 1992. godine podiglo optužnicu protiv 51 osobe. Nekoliko mjeseci kasnije donesena je presuda kojom je deset osoba proglašeno krivima u odsutnosti. Dosuđena im je kazna od dvadeset godina zatvora. No, 1998. godine Županijski sud u Osijeku donio je rješenje o obustavi postupka izvršenja kazne protiv svih, primijenivši Zakon o općem oprostu izglasan 1996. godine.
Županijsko državno odvjetništvo pokrenulo je novu istragu temeljem kaznene prijave Steve Culeja, brata ubijenog policajca Josipa Culeja. On je podigao kaznenu prijavu protiv tridesetak osoba za teško ubojstvo. Istraga o ovom slučaju još uvijek traje: traže se činjenice i svjedoci te ispituju okolnosti krvavog događaja.
Također, sredinom studenoga 2010. godine policijski službenici Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije MUP-a RH i PU vukovarsko - srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje, kojom prilikom su Županijskom državnom odvjetništvu podnijeli kaznenu prijavu protiv pet osoba, radi osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela „Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ iz članka 122. Osnovnog Kaznenog zakona Republike Hrvatske (OKZRH). Tom prigodom jedan od petero prijavljenih je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru, dok su preostala četvorica nedostupna za tijela progona u Republici Hrvatskoj.
U obrani Vukovara sudjelovalo je više od 700 policajaca
Od 02. svibnja 1991. pa do 18. studenoga iste godine, odnosno do pada Vukovara, u obrani grada sudjelovalo je više od 700 policajaca. Od toga 81 policajac je poginuo, a 14 ih se još uvijek vodi na popisu nestalih osoba. Ranjeno je preko 100 policijskih službenika, a još toliko ih je završilo u srpskim koncentracijskim logorima. Njih 80-ak spas je pronašlo u proboju, nakon što su donijeli odluku da neće živi u ruke krvnika. Na žalost, mnogi su na tom putu spasenja izgubili svoje živote. Ove brojke još jednom potvrđuju kako se policajci u Vukovaru nisu štedjeli, već su časno branili svoju Domovinu.
PROGRAM OBILJEŽAVANJA
„Memorijala Dvanaest redarstvenika“
02. svibnja 1991. – 02. svibnja 2012.
01. svibnja 2012. godine – utorak
02. svibnja 2012. godine - srijeda
01. svibnja 2012. godine – utorak
02. svibnja 2012. godine - srijeda
06. svibnja 2012. godine - nedjelja