Foto: Ilustracija
S obzirom na brojne upite i činjenicu da će većina naših građana koji žive i rede u inozemstvu tijekom ovih blagdana boraviti u Republici Hrvatskoj želimo ponovo sve građane, a osobito one koji žive u inozemstvu, podsjetiti na njihove obaveze prema Zakonu o prebivalištu (NN 144/12).
Prema tom zakonu osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi moraju prije iseljenja odjaviti prebivalište, a ako su to propustile učiniti odjavu mogu zatražiti i putem nadležne diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj su uselili. Dakle radi se o našim državljanima koji trajno žive u drugoj državi, neovisno o tome imaju li u Hrvatskoj u vlasništvu nekretninu, a u Hrvatsku dolaze samo povremeno.
Prilikom odjave te su osobe dužne vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja, no odjavom prebivališta ne gube hrvatsko državljanstvo, nego i dalje ostaju hrvatski državljani, samo što nemaju pravo na osobnu iskaznicu, jer je to javna isprava kojom se dokazuje prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ako se odluče vratiti u Republiku Hrvatsku i trajno tu živjeti te osobe u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji mogu ponovo prijaviti prebivalište sukladno Zakonu o prebivalištu.
Hrvatski državljanin koji se ne namjerava iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, nego privremeno boravi izvan Republike Hrvatske radi zaposlenja, obrazovanja, dugotrajnog liječenja i drugih razloga nije dužan odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ta osoba dužna je policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu. Ako nije u mogućnosti doći u Republiku Hrvatsku obavijest o privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu. Prilikom prijave mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu ( potvrdu o zaposlenju ili školovanju, dozvolu boravka u inozemstvu i sl.)
Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ima pravo na osobnu iskaznicu.
Dakle osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu nisu dužne odjaviti prebivalište, već samo dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka razdoblja od 5 godina, a nakon toga je obnavljati svake 3 godine sve dok borave u inozemstvu.
Građani koji su se s danom 29. 12. 2012. godine već nalazili u inozemstvu duže od godinu dana radi obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su uz određeno vremensko razdoblje, dugotrajnog liječenja ili drugih razloga, moraju najkasnije do 29. 12. 2013. godine o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu ili postaju, odnosno diplomatsko-konzularno predstavništvo. Ako to ne učine za njih će se po službenoj dužnosti pokrenuti postupci odjave iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu.
Građani koji su na dan 29. 12. 2012. godine imali osobnu iskaznicu kojoj je istekao rok važenja više od 15 dana ili koji nisu nikad ishodili osobnu iskaznicu, kao i građani koji imaju prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica ( nepostojeće adrese), moraju najkasnije do 29. 12. 2013. godine policijskoj upravi ili postaji na čijem području imaju prijavljeno prebivalište ponovo prijaviti prebivalište. Ako to ne učine izvršit će se odjava njihovog prebivališta iz zbirke podataka o prebivalištu.
Osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta ( prebivalište su prijavile fiktivno), dužne su odjaviti svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj, a ako to same ne učine nadležna policijska uprava ili postaja po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak odjave njihovog prebivališta.
Dakle pozivamo sve građane koji su se prepoznali u nekoj od ovih kategorija da se što prije obrate nadležnoj policijskoj upravi ili postaji i reguliraju svoj status jer su za kršenje odredbi ovog zakona predviđene novčane kazne u iznosu od 500 do 5000 kuna.