U suorganizaciji Ministarstva unutarnjih poslova RH i Međunarodne organizacije za razvoj politike migracija (ICMPD) iz Beča u četvrtak i petak, 27. i 28. kolovoza, u zagrebačkom Hotelu „Antunović“ održan je treći sastanak Radne grupe Budimpeštanskog procesa za nezakonite migracije kroz jugoistočnu Europu. Glavna tema sastanka je bila praktična provedba sporazuma o readmisiji u jugoistočnoj Europi. U raspravi na dvodnevnom zasjedanju sudjelovali su predstavnici iz čak 22 zemlje i šest međunarodnih organizacija. Bila je to jedinstvena prilika da stručnjaci iz raznih zemalja razmjene iskustva o instrumentima i politici koju provode u suzbijanju nezakonitih migracija.
Voditelj Odsjeka za izvršenje mjera u Odjelu za nezakonite migracije Ravnateljstva policije Josip Parađik rekao je kako, zahvaljujući zajedničkim radom i suradnjom zemalja u regiji, posljednjih godina na jugoistočnu Europu više se ne gleda kao na izvorište i „obećanu zemlju“ za nezakonite migrante. Ta je regija postala tek jedan od nekoliko europskih koridora kojim se danas služe nezakoniti migranti u svom pokušaju da stignu do neke od zemalja Europske unije. No, bez obzira na pozitivne pokazatelje, između zemalja jugoistočne Europe ima još puno prostora i mogućnosti za unaprjeđenje suradnje na području upravljanja nezakonitim migracijama.
Republika Hrvatska, koja predsjeda ovom Radom grupom za nezakonite migracije u jugoistočnoj Europi, do sada je potpisala 24 sporazuma o readmisiji s 26 zemalja. Najvažniji su sporazumi sa susjedima jer iz tih zemalja dolazi najveći broj migranata.
- Republika Hrvatska - objašnjava Parađik - u zadnjih par godina napravila je puno na području readmisije kao i na drugim područjima koji se odnose na suzbijanje nezakonitih migracija. Završeni su pregovori s Crnom Gorom i Srbijom, a do kraja godine bi trebali početi i pregovori s Bosnom i Hercegovinom o novom sporazumu, koji će se temeljiti na europskom obrascu. Republika Hrvatska od 2008. godine bilježi pad nezakonitih migranata. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine RH vratila 223 migranta, a prihvatila 174 osobe. Najčešći ilegalni migranti u Hrvatsku su iz zemalja u okruženju, prije svega iz Kosova, Srbije, BiH, Turske i Albanije.
- Idućih mjeseci RH očekuje nove pomake na tom području jer će na snagu stupiti liberalizacija viznog režima prema zemljama u susjedstvu. Time velik broj nezakonitih migranata u Hrvatsku više neće moći samo ući, već će iz Hrvatske moći i izići. Dosad su u Hrvatsku svi mogli ući, ali iz Hrvatske malo ih je moglo izići – rekao je Josip Parađik i naglasio kako readmisija nije klasični policijski postupak, već ona iziskuje poseban i osobit pristup i angažman. Riječ je o strancima koje treba u vrlo kratkom roku i po jasnoj proceduri prihvatiti i zbrinuti, a često je riječ o ranjivim skupinama i raznim ljudskim sudbinama.
Sudionici dvodnevne rasprave zaključili su kako je potpisivanje sporazuma o readmisiji tek prvi korak u suzbijanju nezakonitih migracija jer tek tada počinje pravi posao. Samo dosljedna i odgovorna primjena readmisijskih sporazuma uvjet je za suzbijanje nezakonitih migracija i poboljšanje suradnje među zemljama.