Jedna od ključnih vrijednosti suvremenih demokratskih društava je pravovremeno informiranje i uključivanje građana, predstavnika organizacija civilnog društva te zainteresiranih javnosti u njihovo aktivno sudjelovanje prilikom donošenja zakona, akata, pravilnika i drugih propisa. Te temeljne vrijednosti razvijenih demokratskih društava podrazumijevaju spremnost državnih i javnih institucija da kao tijela vlasti organiziraju savjetovanja, rasprave, okrugle stolove i niz drugih oblika javnog dijaloga i rasprava s građanima kao javnosti zainteresiranoj za aktivno uključivanje u procese donošenja zakonskih propisa. Svrha savjetovanja jest prikupljanje informacija o njihovim interesima, stavovima i prijedlozima, a u cilju što kvalitetnije izrade prijedloga zakona i propisa.
Predstavnicima zainteresirane javnosti i organizacija civilnog društva savjetovanje predstavlja priliku da svojim znanjem, iskustvom i stručnošću utječu na javnu politiku u ime skupina i interesa koje zastupaju.
Postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću provodi se sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22).
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (
NN140/09):
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.
Kodeks savjetovanja pruža smjernice za učinkovito savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela državne uprave:
Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata izrađene su sukladno mjeri Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije.
Od 27. travnja 2015. godine sva savjetovanja provode se preko središnjeg portala za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću "e-Savjetovanja"
Što su to e-Savjetovanja i kako se uključiti saznajte
ovdje.
Zakon o procjeni učinaka propisa (NN 44/17) na snagu je stupio 13. svibnja 2017. godine. Opći cilj postupka procjene učinaka propisa je razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava. Posebni ciljevi postupka procjene učinaka propisa su; osiguranje otvorenosti i transparentnosti zakonodavnog postupka uključivanjem javnosti i zainteresirane javnosti u izradu propisa, utvrđivanje mogućih prepreka za poslovanje poduzetnika i status građana i poticanje suradnje i međuresorne koordinacije središnjih tijela državne uprave u postupku izrade zakona.
Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN 52/17) stupila je na snagu 10. lipnja 2017. godine. Istom se propisuju pobliži kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona, način utvrđivanja adresata, aktivnosti prethodnog postupka procjene učinaka propisa, sadržaj obrasca prethodnog postupka procjene učinaka propisa, postupak savjetovanja, aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa te druga pitanja s tim u vezi.
Koordinator za savjetovanje u Ministarstvu unutarnjih poslova:
Vjekoslav Mađarić
Kabinet ministra
Služba za odnose s javnošću
Ulica grada Vukovara 33
10 000 Zagreb
