Proces pristupanja Republike Hrvatske schengenskom području započeo je još tijekom pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Naime, u pregovaračkom poglavlju 24. Pravda, sloboda i sigurnost ulazak Republike Hrvatske u schengensko područje definiran je kao strateški, nacionalni interes.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, uspostavljen je Schengenski instrument (Schengen Facility) kao privremeni financijski instrument čija je svrha financiranja mjera na novim vanjskim granicama Europske unije i pripremu za punu primjenu schengenske pravne stečevine. Republici Hrvatskoj u okviru Schengenskog instrumenta dodijeljen je iznos od 120 milijuna EUR.
Europska komisija je od 15. do 19. prosinca 2014. godine u Hrvatskoj provela pred-evaluaciju u području upravljanja vanjskim granicama.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. ožujka 2015. godine, usvojila Zaključak kojim se prihvaća Izjava o spremnosti Republike Hrvatske za početak postupka schengenske evaluacije, koja je uručena Europskoj komisiji 12. ožujka 2015. godine na sastanku Vijeća ministara za pravosuđe i unutarnje poslove.
Nakon što je Republika Hrvatska predala Izjavu o spremnosti za početak postupka schengenske evaluacije u svim područjima schengenske pravne stečevine sukladno Uredbi 1053/2013, od Europske komisije je 25. lipnja 2015. godine zaprimljen evaluacijski upitnik o primjeni schengenske pravne stečevine. Odgovori na 384 pitanja iz upitnika i prijevod relevantnog zakonodavstva dostavljeni su Europskoj komisiji 14. kolovoza 2015. godine.
Ekspertni timovi Europske komisije i država članica proveli su u razdoblju od 2016. do 2020. godine evaluacije u sljedećim područjima schengenske pravne stečevine: a) propisi o vatrenom oružju, b) zaštita podataka, c) povrat i ponovni prihvat, d) policijska suradnja, e) Schengenski informacijski sustav, f) zajednička vizna politika, g) pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, h) upravljanje vanjskim granicama.
U tom do sada najopsežnijem i najrigoroznijem procesu, Republika Hrvatska ispunila je 281 tehničku preporuku, od kojih samo njih 145 u području nadzora vanjske granice te je u tu svrhu uložila preko 220 milijuna EUR iz europskih fondova za nabavu tehničke opreme za nadzor i zaštitu državne granice, uvođenje novih informacijskih sustava te njihovu interoperabilnost na europskoj razini, jačanje ljudskih kapaciteta granične policije, operativne troškove granične policije, kontinuiranu edukaciju i usavršavanje policijskih službenika, posebice u području zaštite ljudskih prava.
Na sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova 12. ožujka 2021., Europska komisija (Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslova Ylva Johansson) i predsjedatelj, tadašnji portugalski ministar unutarnjih poslova Eduardo Cabrita potvrdili su kako je Hrvatska uspješno implementirala sve tražene schengenske standarde, čime su schengenske evaluacije Hrvatske uspješno završene, uključujući i u području nadzora vanjske granice.
Na sastanku ministara unutarnjih poslova 9. prosinca 2021., države članice su jednoglasno podržale usvajanje Zaključaka Vijeća o ispunjavanju nužnih uvjeta za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Zaključcima se utvrđuje kako je evaluacija Hrvatske provedena u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Vijeća (EU) br. 1053/2013.
Konačna odluka o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom području jednoglasno je usvojena od strane država članica na sastanku Vijeća ministara za unutarnje poslove u Bruxellesu, 8. prosinca 2022. godine.
Time od 1. siječnja 2023. godine prestaju granične kontrole na unutarnjim kopnenim i pomorskim granicama, a od 26. ožujka 2023. godine na graničnim prijelazima u zračnim lukama za putnike koji dolaze iz država članica schengenskog područja.
