Granična kontrola sadrži mjere i postupke granične policije utvrđene Zakonom o nadzoru državne granice i drugim propisima, koji se poduzimaju isključivo prilikom kontrole namjeravanog prelaska vanjske granice ili neposredno nakon obavljenog prelaska vanjske granice. Policija obavlja graničnu kontrolu prilikom prelaska vanjske granice (ulazak i izlazak), a obuhvaća kontrolu osoba, predmeta u posjedu osobe koja prelazi granicu i prijevoznih sredstava.
Granična kontrola na vanjskim granicama
Od 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska u potpunosti primjenjuje schengenski režim. To znači da su ukinute granične kontrole na svim unutarnjim kopnenim i morskim granicama Republike Hrvatske, odnosno granična kontrola više se ne provodi na granicama s Republikom Slovenijom, Mađarskom i Talijanskom Republikom.
Od 26. ožujka 2023. godine granična kontrola neće se više primjenjivati niti u zračnim lukama, na letovima unutar schengenskog prostora.
Napomena: Tijekom trajanja epidemije, odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske mogu biti propisani i posebni uvjeti prelaska vanjske granice Republike Hrvatske.
Stupanjem na snagu izmjena Zakonika o schengenskim granicama, 7. travnja 2017. godine, promijenjen je način provođenja granične kontrole, sukladno kojoj se provodi sustavna provjera svih osoba koje prelaze granicu Republike Hrvatske na ulazu i na izlazu na vanjskoj granici.
Kontrola osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije obuhvaća provjeru:
- identiteta i državljanstva
- valjanosti putne isprave
- provjere u relevantnim bazama podataka.
Državljani trećih zemalja prilikom ulaska i izlaska podliježu temeljitim kontrolama koje, pored prethodno navedenih sustavnih provjera, obuhvaćaju i dodatne provjere, koje od 1. siječnja 2023. godine obuhvaćaju i računanje prethodnog vremena boravka na čitavom schengenskom prostoru. Državljanin treće zemlje na kratkotrajnom boravku na schengenskom prostoru može provesti ne više od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, koje podrazumijeva uzimanje u obzir razdoblja od 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. To znači da će se. nakon 1. siječnja 2023. godine, kod ulaska u Republiku Hrvatsku računati i koliko je taj državljanin treće zemlje u prethodnom razdoblju od 180 dana boravio na schengenskom prostoru.
Pored prethodno navedenog, za državljane trećih zemalja tijekom granične kontrole provjerava se i:
- imaju li valjanu putnu ispravu koja nositelju omogućuje prelazak granice i zadovoljava sljedeće uvjete:
- važeća je barem tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s državnog područja država članica; u opravdanom hitnom slučaju, od te se obveze može odstupati;
- izdana je u prethodnih 10 godina;
- imaju li valjanu vizu ako se to traži na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001, osim ako imaju valjanu boravišnu dozvolu ili valjanu vizu za dugotrajni boravak;
- da opravdavaju svrhu i uvjete namjeravanog boravka te imaju dovoljno sredstava za uzdržavanje, kako za vrijeme trajanja namjeravanog boravka tako i za povratak u njihovu matičnu državu ili tranzit do treće zemlje za koju su sigurni da će ih prihvatiti ili su takva sredstva u mogućnosti zakonito pribaviti;
- da nisu osobe za koje je u SIS-u izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska;
- da ne predstavljaju prijetnju za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica, a posebno da u nacionalnim bazama podataka država članica nije izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska iz istih razloga.
- ulazni i izlazni pečat u putnoj ispravi
- mjesta polaska i odredišta
- da osoba, njegovo prijevozno sredstvo i predmeti koje prevozi nisu takve naravi da predstavljaju opasnost za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje države članice
- kod izlaska, je li osoba prekoračila najdulje dopušteno trajanje boravka na schengenskom prostoru.
Treće zemlje
Državljanin treće zemlje u smislu schengenske pravne stečevine znači osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. UFEU-a (građanin Unije je svaka osoba koja ima državljanstvo neke države članice), ili koja nije član obitelji građanina Unije koji ostvaruje svoje pravo na slobodno kretanje, odnosno nije državljanin trećih zemalja koji uživa jednaka prava na slobodno kretanje kao i građani Unije, na temelju sporazumâ između Unije i njezinih država članica s jedne strane i tih trećih zemalja s druge strane, ili član njegove obitelji bez obzira na državljanstvo.
Državljani trećih zemalja mogu ući u Republiku Hrvatsku prema uvjetima propisanim u
viznom sustavu Republike Hrvatske.
Preporučujemo da prije odlaska na putovanje u inozemstvo na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova provjerite
Preporuke za putovanja radi provjere aktualnih uvjeta za ulazak u konkretnu državu.
