Foto: MUP
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu danas je održan okrugli stol na temu „Društvene mreže na internetu – novi trendovi vrbovanja i iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima“. Održan je u okviru obilježavanja Europskog dana borbe protiv trgovanja ljudima koji se od 2007. godine, na inicijativu Europske Komisije, obilježava u svim zemljama članicama Europske Unije kako bi se senzibilizirala javnost o postojanju ove vrste transnacionalnog organiziranog kriminaliteta.
Prepoznavši veliku važnost sprječavanja ovog fenomena, Republika Hrvatska je još 2002. godine započela s izgradnjom sustava za borbu protiv trgovanja ljudima. U periodu od 2008. do 2018. godine u Republici Hrvatskoj identificirano je ukupno 275 žrtava trgovanja ljudima kojima je inicirana pomoć i zaštita.
Okrugli stol, koji je bio otvoren za javnost, organizirali su Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ravnateljstvom policije Ministarstva unutarnjih poslova i drugim partnerima, a na njemu su, uz članove Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima Vlade RH i pripadajućeg Operativnog tima, sudjelovali znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske. U svojim izlaganjima nastojali su okupljene upoznati s problematikom identificiranja žrtava i procesuiranja počinitelja ovih kaznenih djela, kao i s novim trendovima i metodama regrutiranja potencijalnih žrtava trgovanja ljudima putem modernih tehnologija te zajednički pronaći kvalitetna rješenja u smislu preveniranja trgovanja ljudima te srodnih kaznenih djela s naglaskom na važnost posebne zaštite najosjetljivijih ranjivih skupina.
Nakon uvodnog obraćanja Danijele Gaube iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske izlagali su prof. Davor Derenčinović i prof. Maja Munivrana Vajda s Pravnog fakulteta, Marko Pavić iz Ravnateljstva policije, Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Zlatan Morić s Visokog učilišta Algebra.
Profesor Derenčinović istaknuo je kako je važno je imati kvalitetne ljude, stručnjake na terenu koji će prepoznati indikatore da se radi o žrtvi trgovanja ljudima jer je to prva stepenica cijelog sustava nadležnog za pomoć žrtvama i suzbijanje takvih slučajeva. S obzirom da je riječ o jednom od najeksplicitnijih kršenja ljudskih prava potrebno je posebnu pažnju usmjeriti na to da se žrtve dodatno ne viktimizira tijekom kriminalističkog istraživanja i procesuiranja počinitelja. Dodatan problem predstavljaju i nove tehnologije koje ove zločine vode na novu razinu i otežavaju kvalifikaciju djela, a time i procesuiranje počinitelja. Međutim, učinkovita suradnja svih članica EU glavni je temelj za borbu protiv ove vrste kriminaliteta s obzirom da tu ne postoje granice.
U okviru problematike trgovanja ljudima, Hrvatska je prepoznata kao zemlja tranzita, ali sve više i zemlja porijekla te krajnja destinacija žrtava trgovanja ljudima. U posljednje vrijeme, odnosno ove i prošle godine uočena je promjena trenda odnosno, u ukupnom broju identificiranih žrtava trgovanja ljudi u RH većinu čine punoljetne muške osobe koje su eksploatirane u svrhu prisilnog rada, istaknula je profesorica Munivrana Vajda, za razliku od dosadašnjih slučajeva kada su najveći broj činile žene i djevojčice koje se eksploatiralo u seksualne svrhe. Istaknula je kako u Hrvatskoj postoji problem u identifikaciji žrtava i procesuiranju počinitelja i kod dosadašnjih „klasičnih“ slučajeva, a nove tehnologije predstavljaju nove izazove i nove tehnološke prijetnje za što je potrebno donijeti nove dokumente, strategije i protokole, ali i educirati suce. Potrebu dodatne edukacije sudaca kod ovakvih slučaja potkrijepila je s dva iznesena primjera u kojima su suci oslobodili počinitelje jer nisu pravilno primijenili odredbe pojedinih konvencija i protokola, a dokaz tome je što je u jednom od ta dva slučaja Europski sud za ljudska prava presudio u korist tužiteljice. Trgovanje ljudima je predeksploatacijski zločin jer ne mora doći do seksualne ili radne eksploatacije da bi se radilo o ovom kaznenom djelu.
Mario Pavić iz MUP-a upoznao je prisutne s načinom na koji počinitelji vrebaju djecu na društvenim mrežama, chatovima i sl, a radi se o tzv. sextortionu. Počinitelji uspostavljaju komunikaciju s djetetom lažno se predstavljajući, zadobivaju njegovo povjerenje te mu dijete šalje pomalo eksplicitne snimke ili fotografije kojima ga potom počinitelj ucjenjuje kako bi mu poslalo još eksplicitnije fotografije ili snimke, kako bi pronašao nove potencijalne žrtve ili jednostavno hakira djetetov profil s obzirom da djeca nemaju dovoljno znanja o sigurnosnim postavkama i koristi prikupljene informacije za ucjenu u iste svrhe. Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu nadodao je kako ovdje postoji mogućnost i ponovne viktimizacije jer snimke i fotografije mogu ponovno biti puštene u javnost nakon proteka određenog vremena. Inače Centar za nestalu i zlostavljanu djecu član je INHOPE-a, mreže koja prikuplja anonimne dojave o seksualnom zlostavljanju djece putem interneta. Prošle godine primili su 87.930 prijava iz 54 zemlje svijeta te su prikupili 259.016 fotografija i videosnimaka djece koje su se koristile u seksualne svrhe. Zaključeno je kako roditelji djeci kupuju mobitele, računala i omogućavaju im slobodan pristup internetu nesvjesni kolikoj ih opasnosti time izlažu. Izlaganja je zaključio Zlatan Morić s Visokog učilišta Algebra koji je prisutne upoznao s tamnom stranom interneta.