FOTO: MUP
Na Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove održanom 11. i 12. listopada 2018. godine ministri unutarnjih poslova raspravljali su o Nacrtu nove uredbe o Europskoj graničnoj i obalnoj straži koju je Europska komisija objavila 12. rujna ove godine.
Novom uredbom predlaže se jačanje osoblja Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu sa sadašnjih 1.500 na 10.000 pripadnika do 2020. godine. Primarnu ulogu u popunjavanju kapaciteta Agencije imat će države članice. Uvodi se nova kategorija službenika, tzv. stalne snage od 3.000 pripadnika i dodatnih 7.000 kratkoročno i dugoročno sekundiranih operativnih policijskih službenika iz država članica.
Trenutno osoblje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu broji 1.500 pripadnika te će se povećati za dodatnih 1.500 pripadnika - za 750 pripadnika u 2019. godini i 750 pripadnika u 2020. godini - te činiti tzv. stalno osoblje Agencije. Kada je riječ o 7.000 pripadnika kratkoročno i dugoročno sekundiranog osoblja, Hrvatska bi trebala osigurati 130 službenika za dugoročno sekundirano osoblje i 173 službenika za kratkoročno sekundirano osoblje. Za financiranje ojačane Agencije predviđeno je 11,3 milijarde € u VFO-u od 2021. do 2027. godine, dok će državama članicama u Fondu za integrirano upravljanje granicom za jačanje nacionalnih kapaciteta i doprinose Agenciji biti na raspolaganju 9,3 milijarde €.
Hrvatska je podržala predloženo jačanje Agencije i izrazila spremnost osigurati svoj dio doprinosa do 2020. godine. Kao država članica koja ima graničnu policiju od 6.300 pripadnika i koja u pripremama za članstvo u Schengenskom području nastavlja jačati kapacitete i tehničku opremljenost granične policije te učinkovito štiti najdužu vanjsku granicu EU-a, Hrvatska vidi dodanu vrijednost Agencije u ispomoći državama članicama, prije svega u kriznim situacijama, te ima pozitivno iskustvo sa zrakoplovom Frontex-a na ispomoći u zračnom nadzoru granice i suzbijanju nezakonitih migracija, ali kao i brojne druge države članice smatra da u toj ulozi Agencija treba poštovati načelo nacionalnog suvereniteta. Posebnu ulogu Agencije vidi u potpori trećim državama zbog čega podržava što skorije potpisivanje statusnih sporazuma s državama jugoistočne Europe i pozdravlja napredak koji je na tom planu ostvaren.
Vijeće je u nastavku raspravljalo o izmjeni Direktive o vraćanju s obzirom da će jedna od važnijih zadaća ojačane Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu biti potpora državama članicama i trećim državama u provedbi postupaka povrata nezakonitih migranata. Komisija izmjenu važeće Direktive predlaže i stoga što je njezina provedba bila nezadovoljavajuća, što potvrđuje i podatak da se stopa povrata na razini EU-a smanjila s 45,8 % u 2016. godini na 36,6% u 2017. godini. Procjenjuje se da će u bližoj budućnosti biti potrebno vratiti 1,5 milijuna ljudi koji nezakonito borave u državama članicama Europske unije. Hrvatska je podržala predloženi izmjenu Direktive te istaknula da je ubrzavanje postupaka povrata nezakonitih migranata za nju od velike važnosti zbog povećanih migracijskih kretanja na istočnom sredozemnom migracijskom pravcu kao i zbog manjkave provedbe sporazuma o readmisiji sa susjednim i drugim trećim državama.
Migracije su bile tema na zatvorenom dijelu Vijeća, a popodnevni dio ministarske rasprave bio je posvećen financijskim instrumentima u području sigurnosti i migracija. U sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru predložena su tri fonda: i) Fond za azil i migracije; ii) Fond za integrirano upravljanje granicama; iii) i Fond za unutarnju sigurnost.
Zaključno je AT PRES izvijestio o napretku koji je ostvaren u usuglašavanju reforme Europske politike azila kao važnog elementa sveobuhvatnog europskog pristupa u oslovljavanju migracijskog izazova koji je definiran zaključcima Europskoga vijeća od 28. lipnja 2018. godine.