Vlada Republike Hrvatske prihvatila je danas, 13. prosinca, na svojoj sjednici prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu na temelju kojih će izmjena, kako je zaključio premijer Plenković, Hrvati izvan Republike Hrvatske, hrvatskog podrijetla, moći lakše stjecati hrvatsko državljanstvo, ali i dalje će se, nastavio je, zadržati nužna razina potrebnoga opreza i sigurnosti, koju hrvatske institucije i moraju pridavati kada netko stječe hrvatsko državljanstvo
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je danas, 13. prosinca, na svojoj sjednici prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu na temelju kojih će izmjena, kako je zaključio premijer Plenković, Hrvati izvan Republike Hrvatske, hrvatskog podrijetla, moći lakše stjecati hrvatsko državljanstvo, ali i dalje će se, nastavio je, zadržati nužna razina potrebnoga opreza i sigurnosti, koju hrvatske institucije i moraju pridavati kada netko stječe hrvatsko državljanstvo.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iznio je konkretne izmjene kojima se nastoji pojednostaviti postupak i olakšati stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke.
Kao značajnije izmjene izdvojio je činjenicu da se povećava dobna granica za prijavu u evidencije HR državljana s dosadašnje 18. na navršenu 21. godinu života, za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin. Navedena je izmjena uvrštena kako bi se dala mogućnost osobnog podnošenja prijave upisa u knjigu državljana, ukoliko su roditelji propustili to učiniti do djetetove punoljetnosti.
Uz to, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se oni i njihovi supružnici ujedno oslobađaju obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Također, precizira se pojam iseljenika, jasnije se propisuje tko se ne smatra iseljenikom s druge strane, predlaže se davanje svečane prisege osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom, te se predlaže pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena takva pripadnost. Nadalje, omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu rođenu u inozemstvu, čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo nakon djetetova rođenja, kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Republike Hrvatske ili kao pripadnik hrvatskog naroda.
Naposljetku, novim izmjenama normira se da osoba, koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva, ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo niti po jednoj zakonskoj osnovi, te se propisuje mogućnost ukidanja, odnosno poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi, lažnim predstavljanjem ili prijevarom u upravnom postupku stjecanja državljanstva, odnosno zbog osude naturalizirane osobe u kaznenom postupku za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
Ministar Božinović također je naveo kako je od 1992. godine, od kada je Zakon o hrvatskom državljanstvu u primjeni, pa do danas, u hrvatsko državljanstvo naturalizacijom primljeno 1.092.287 stranih državljana. Od navedenog broja, temeljem pripadnosti hrvatskom narodu, naše državljanstvo steklo je 681.227 osoba, a kao iseljenici, njihovi potomci ili bračni drugovi, 21.486 osoba, zaključio je.
Stranica |
Jednakost, prava i državljanstvo
