Glavna mu je namjena unaprijediti medijsko izvješćivanje u slučajevima nasilja nad ženama jer kao glavni akter u formiranju percepcije utječu i na formiranje odgovora društva na slučajeve nasilja nad ženama
„Nasilje protiv žena i djevojaka je problem pandemske proporcije“ citat je Kofi Anana izrečen danas u Hrvatskom novinarskom domu uoči svečanog potpisivanja Sporazuma o prihvaćanju smjernica
Medijskog kodeksa. Glavna mu je namjena unaprijediti medijsko izvješćivanje u slučajevima nasilja nad ženama.
Nasilje nad ženama je rodno uzrokovano i predstavlja ozbiljan problem u čijem rješavanju trebaju sudjelovati brojni dionici, ali na današnjem predstavljanju Medijskog kodeksa fokus je stavljen na medije. Ono je gotovo svakodnevna pojava i na svima nama je da se ta činjenica promijeni. „Društvo kao cjelina mora biti osviješteno da za bilo koji oblik i stupanj nasilja nema opravdanja. Javnost treba znati da se o nasilju ne treba šutjeti i zato nasilje moramo staviti na stup srama i pritom pronaći mehanizme za maksimalnu zaštitu njihovih žrtava.“ – rekao je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Prema riječima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić nasilje treba jasno i nedvojbeno osuditi i to je zadaća svih. „Nulta tolerancija ne znači ništa ako se to ne primjenjuje u praksi.“ - istaknula je.
Prema riječima izaslanika ministra pravosuđa, državnog tajnika Kristijana Turkalja pravosuđe je usmjereno na represiju, ali puno je bitnija prevencija, a važnu ulogu u prevenciji imaju i mediji.
Mediji svojim izvješćivanjem kreiraju mišljenje javnosti kako o žrtvama tako i o samom činu, a provedenom analizom prilikom kreiranja Medijskog kodeksa zaključeno je kako je njihovo izvješćivanje o slučajevima nasilja nad ženama u najvećem broju slučajeva senzacionalističko, često uključuje nagađanja i pretpostavke o počinitelju, objavljuju se adrese događaja, nasilje se dovodi u kontekst izražavanja prevelike ljubavi, minorizira se čin nasilja, sugerira se odgovornost žrtve i sl. Kako je navela Maja Mamula iz Ženske kuće, mediji su glavni akter u formiranju percepcije, a time utječu i na formiranje odgovora društva na ove slučajeve.
O odgovornosti medija govorila je i Irena Petrijevčanin Vukasnović, potpredsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova koja je istaknula kako mediji često ne vode računa kako njihovo izvješćivanje utječe na žrtvu, ali i njene bližnje prvenstveno djecu kojoj su s obzirom na rasprostranjenost društvenih medija te informacije itekako dostupne. Iako tržište traži što više detalja, odgovornost je na uredniku koji odlučuje koje će se informacije prezentirati javnosti.
Medijski kodeks izrađen je u okviru EU projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja nad ženama“ čija je nositeljica pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. U provedbi projekta sudjelovala je i Ženska soba – Centar za seksualna prava, a kao pridruženi partneri Policijska akademija, Pravosudna akademija i Hrvatsko novinarsko društvo. Sam kodeks izrađen je temeljem analize medijskog izvještavanja u slučajevima nasilja prema ženama i femicida koja je obuhvatila pet internet portala i troje dnevne novine, a analizirano je 1885 članaka. Kao dio ovog Kodeksa sastavljene su Smjernice od 20 točaka koje su zapravo preporuke kako senzibilizirano i informativno, dakle društveno odgovorno, izvještavati o rodno utemeljenom nasilju prema ženama i femicidu.
Prije samog potpisivanja Sporazuma o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa održana je panel rasprava „Izazovi medijskog izvještavanja o nasilju prema ženama i femicidu“ na kojem su sudjelovale Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću MUP-a, Zrinka Oreb, glasnogovornica Ministarstva pravosuđa, Iva Anzulović, slobodna novinarka te Anka Bilić Keserović, urednica i voditeljica na N1 televiziji. Svaka od sudionica predstavila je izvješćivanje o nasilju nad ženama od strane svoje struke pa je tako voditeljica Mandić istaknula da se izvješćivanje Ministarstva unutarnjih poslova temelji na Smjernicama o odnosima s javnošću. Istaknula da iako je policija prva na mjestu događaja i raspolaže svim činjenicama, u izvješćivanju javnosti vodi računa da ne dođe do ponovne viktimizacije žrtve. U slučajevima prekršaja nasilja u obitelji nikada se ne izvješćuje samoinicijativno, a na novinarske upite odgovara se šturo dajući samo osnovne informacije temeljem kojih se nikako ne bi mogao utvrditi identitet žrtve. U slučajevima kaznenih djela ubojstava i teških tjelesnih ozljeda dužnost im je izvijestiti javnost, ali na primjeren način te se posebno vodi računa kada su u slučaj uključena i djeca zbog čega policijski službenici zaduženi za izvješćivanje prolaze brojne edukacije.
Glasnogovornica Oreb istaknula je kako Ministarstvo pravosuđa nema propisane smjernice o izvješćivanju javnosti međutim informacije o konkretnim slučajevima ne daju se u javnost. Ipak važno je napomenuti da kada su suđenja otvorena za javnost novinari činjenice sa suđenja iznose u javnost, ona dolaze do djece i drugih bliskih osoba čime se ostvaruje sekundarna viktimizacija. U slučajevima kada je suđenje zatvoreno za javnost informacije daju glasnogovornici suda.
Pravobraniteljica Ljubičić navela je da njen ured intervenira u slučajevima kad zaprime pritužbu, najčešće žrtve, ili samonicijativno ako iz medija saznaju za neki teži slučaj. U oba slučaja kreću u ispitni postupak kako bi utvrdili da li je bilo propusta. Istaknula je da sa svim institucijama imaju odličnu suradnju što je ključno za dobar monitoring.
Novinarka Iva Anzulović i urednica Bilić Keserović složile su se kako se žrtve obraćaju medijima jer smatraju da će u tom slučaju njihov postupak biti objektivnije i pravednije vođen, ali ne vode računa na posljedice koje će na njihov život i bliske osobe imati njihovi medijski istupi. Na novinarima je odgovornost da ih na to upozore što oni često ne naprave.
Događaj je završen svečanim potpisivanjem Sporazuma o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa kojeg su potpisali predstavnici 12 medijskih kuća.
Pisane vijesti |
Kaznena djela i zakon
