Ministar Božinović, na današnjoj sjednici Vlade, predstavio je novitete u Zakonu o policiji i Zakonu o hrvatskom državljanstvu te Izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom RH za prošlu godinu, a Vlada RH je sve tri točke dnevnog reda prihvatila
Danas, 13. lipnja 2019. godine, održana je
161. sjednica Vlade Republike Hrvatske.
Ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović predstavio je Izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2018. godinu te Nacrte konačnih prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o policiji.
Ministar Božinović, u svom izlaganju, obrazložio je konačni prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji. Nove izmjene propisuju da ministar unutarnjih poslova na traženje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost daje izvješće o obavljanju policijskih poslova za pojedinačne slučajeve.
Ministarstvo unutarnjih poslova kao stručni nositelj je uočilo potrebu za dopunom članka 96. Zakona o policiji kojim se propisuju teže povrede službene dužnosti za policijske službenike te je kao
nova teža povreda propisano nasilje u obitelji. Također, u vezi s time dodan je novi članak kojim se, uz već propisane razloge za obligatorno udaljenje policijskog službenika, iz službe udaljuje i policijski službenik protiv kojeg je podnijeta kaznena prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji.
Što se tiče
Povjerenstva za rad po pritužbama, iz njega su isključeni policijski službenici te se propisuje da će to Povjerenstvo činiti devet predstavnika građana. Također, spomenuto Povjerenstvo svoj rad detaljnije uređuje Poslovnikom, a stručnu i administrativnu pomoć Povjerenstvu pruža MUP. Odluka Povjerenstva dostavlja se glavnom ravnatelju policije, a ministar unutarnjih poslova pravilnikom će propisati način rada i postupanja po pritužbama, vođenje evidencije i rokove čuvanja podataka u evidenciji.
Preciznije se propisuje premještaj policijskog službenika po potrebi službe, na slobodno radno mjesto iste ili više složenosti poslova, kao i premještaj policijskog službenika po potrebi službe, na slobodno radno mjesto niže složenosti poslova.
Vezano uz
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, u konačnom prijedlogu Zakona, dodatno se propisuje uvjet stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, uvjet za stjecanje hrvatskog državljanstva djeteta, čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenju kao i brisanje roka od 45 dana u kojem nadležno Ministarstvo, odnosno Središnji državni ured treba dati mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo.
Ministar Božinović istaknuo je kako se propisuje mjesna nadležnost policijskih uprava, odnosno policijskih postaja za podnošenje zahtjeva. Precizirana je odredba koja se odnosi na poništenje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, na način da će se obnovljenim postupkom po službenoj dužnosti rješenje poništiti, ukoliko se naknadno utvrdi da se temeljilo na lažnim ispravama, prijevari ili fiktivnom braku osobe koja je stekla hrvatsko državljanstvo prirođenju.
Propisuje se da će se u obnovljenom postupku po službenoj dužnosti, rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo ukinuti kad se utvrdi da je
osoba koja je stekla državljanstvo prirođenjem pravomoćno osuđena za teška kaznena djela protiv Republike Hrvatske, odnosno kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, na kaznu zatvora od najmanje pet godina.
Na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja, u postupku donošenja konačnog prijedloga Zakona predložena je odredba kojom se regulira državljanski status nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako su nove izmjene korisne za sve koji žele učinkovitiji proces stjecanja hrvatskoga državljanstva te smatra kako je rješenje vezano uz poginule i nestale hrvatske branitelje, u ovom kontekstu, primjereno.
Za kraj, ministar Božinović obrazložio je Izvješće o provedbi
Strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2018. godinu. Istaknuo je kako je provedba ove strategije jedan je od elemenata ispunjavanja svih kriterija za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj.
„Iz ovog Izvješća izdvojio bih i da se tijekom 2018. godine Republika Hrvatska susrela s izazovom pojačanog pritiska nezakonitih migracija, koje su za razliku od proteklih godina kad su bile koncentrirane na istočne granice prema Republici Srbiji, sad usmjerene i na granicu s BiH. Najveći pritisak nezakonitih migracija koncentriran je na nekih
350 km granice na području policijskih uprava karlovačke, ličko-senjske i sisačko-moslavačke s tendencijom proširenja na jug i područje Policijske uprave brodsko-posavske. Prijelazna mjesta na granici s Bosnom i Hercegovinom uređena su u skladu s preporukama schengenske evaluacije i Sporazumom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu“, naveo je ministar Božinović.
Na ukupno 51 prijelaznom mjestu duž cijele granice, ovisno o pojedinoj lokaciji i njenim terenskim specifičnostima, postavljene su ručno podizne rampe, stupovi s ljestvama za montažu nadzornih kamera Ministarstva unutarnjih poslova i betonske prepreke. Trenutno su na 19 lokacija instalirane stacionarne kamere, i to 12 na granici s Republikom Srbijom i 7 na granici s Bosnom i Hercegovinom.
Ovo zahtijeva potpuni angažman granične policije na područjima koja su sukladno prometnim pravcima, krijumčarskim mrežama i drugim elementima koja potiču migracijska kretanja bila najranjivija.
Ministar Božinović izdvojio je i opsežnu normativnu aktivnost, odnosno donesena
dva zakona, četiri pravilnika, Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje, izmjenu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova kojom se ojačao i pojednostavio zapovjedni i nadzorni sustav hrvatske granične policije,
Pravilnik o boravku u Prihvatnom centru za strance, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu utvrđivanja uvjeta za ulazak i boravak u RH državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji te Protokol o razmjeni informacija u integriranom upravljanju granicom između svih državnih tijela.
Intenzivno se provodi obuka policijskog sastava, oko 2.800 ljudi prošlo je različite vidove obuke prošle godine na Policijskoj akademiji. Od nabavki opreme nabavljeno je 60 terenskih vozila, 65 ručnih termovizijskih uređaja, 100 komada prijenosnih kamera kratkog dometa, 30 EURODAC radnih stanica te dva video zida za praćenje operativne slike stanja u Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka i u Nacionalnom koordinacijskom centru.
„Provedba Strategije bila je najvećim dijelom usklađena i usmjerena s ispunjavanjem uvjeta za članstvo Republike Hrvatske u Schengenskom prostoru. Istaknuo bih da je 27. ožujka ove godine na razini EU donesena Tehnička i operativna strategija za europsko integrirano upravljanje granicom temeljem koje će sve države članice izraditi
nove strategije integriranog upravljanja granicom pa tako i Republika Hrvatska“, zaključio je ministar Božinović.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je predložene zaključke te ih upućuje Hrvatskom saboru na razmatranje.
Pisane vijesti
