Jačanje razmjene podataka kroz povezivanje informacijskih sustava i baza s biometrijskim podacima trenutno je najaktualnija inicijativa Europske unije na području sigurnosti
Danas, 26. rujna 2019. godine, održana je
180. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Dnevni red sjednice obuhvaćao je i Nacrt prijedloga zakona o obradi biometrijskih podataka. U svom izlaganju, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović istaknuo je kako je jačanje razmjene podataka kroz povezivanje informacijskih sustava i baza s biometrijskim podacima trenutno najaktualnija inicijativa Europske unije na području sigurnosti.
U lipnju ove godine na razini Europske unije usvojene su dvije Uredbe o interoperabilnosti koje daju zakonski okvir za povezivanje velikih europskih sustava. Radi se o Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), Viznom informacijskom sustavu (VIS) i Europskom sustavu daktiloskopskih podataka migranata i azilanata (EURODAC), ali i budućim sustavima kao što su Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja i osoba bez državljanstva (ECRIS TCN), Sustav ulaska/izlaska (EES) i Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS).
„Republika Hrvatska odredila je pitanje interoperabilnosti kao jedan od prioriteta predsjedanja Europskom unijom 2020. godine te smo među vodećim državama članicama po do sada ostvarenom napretku u postizanju interoperabilnosti nacionalnih i europskih sustava“ - poručio je ministar Božinović.
Interoperabilnošću će se postići da bilo koja osoba koja je predmet nekog postupka (npr. granična kontrola, izdavanje osobnih isprava, kriminalističko istraživanje, ishođenje viza, podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i drugo) „stavi prst na čitač“ te će se automatski provjeravati podaci kroz sve raspoložive informacijske sustave i baze podataka.
To će značajno doprinijeti jačanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj i na području Schengena, s obzirom da će osigurati rješenje za otkrivanje višestrukih identiteta u cilju točne identifikacije osoba i suzbijanja prijevara povezanih s identitetom.
Što se tiče Prijedloga strategije integriranog upravljanja granicom, odnosno Prijedloga akcijskog plana za provedbu Strategije integriranog upravljanja granicom, ministar Božinović naglasio je kako je integrirano upravljanje granicom sveobuhvatni model za europsko upravljanje granicama te važno sredstvo za očuvanje unutarnje sigurnosti zemalja članica EU.
Europska komisija tijekom 2018. godine donijela je smjernice za korištenje prilikom daljnjih izrada nacionalnih strategija, a Agencija za graničnu i obalnu stražu u ožujku 2019. godine donijela je Tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicom.
Državna granica Republike Hrvatske, uključujući i kopnene, morske granice i granice na rijekama, prema podacima Državne geodetske uprave, iznosi ukupno 3.318,58 km, a nadzor državne granice je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, tj. granične policije, a obuhvaća poslove granične kontrole i zaštite državne granice.
„Važno je naglasiti kako novi europski koncept integriranog upravljanja granicom, pored mjera nadzora vanjske granice, važnost daje i međuagencijskoj suradnji, slijedom čega su i u ovoj Strategiji, pored Ministarstva unutarnjih poslova, posebice Uprave za granicu, zastupljena i druga relevantna ministarstva odnosno agencije koje, u skladu sa svojim djelokrugom, imaju i određenu odgovornost u integriranom upravljanju granicom“- istaknuo je ministar Božinović.
Vezano uz sadržaj, Strategija se sastoji od sljedećih elemenata: nadzora državne granice, operacija traganja i spašavanja osoba na moru, analize rizika, suradnje među državama članicama, međuagencijske suradnje, suradnje s trećim zemljama, tehničkih i operativnih mjera, vraćanja državljana trećih zemalja, upotrebe najsuvremenije tehnologije te mehanizama solidarnosti, posebice instrumenata Unije za financiranje gdje su za područje unutarnjih poslova u aktualnom Višegodišnjem financijskom okviru predviđena dva fonda: Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Fond za unutarnju sigurnost (ISF).
Akcijski plan za integrirano upravljanje granicom daje konkretne rokove za provedbu pojedinih mjera, određuje glavno odgovorno tijelo, tijela koja su suradnici odnosno korisnici mjera, te tijelo zaduženo za koordinaciju svih potrebnih aktivnosti.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako se radi o izrazito važnom pitanju: „Pogotovo zbog zadnjih koraka koje moramo učiniti prije pozitivne odluke u vezi sa ispunjavanjem svih preporuka kada je riječ o hrvatskom pristupanju Schengenu“.
Pisane vijesti
