Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, na današnjoj sjednici Vlade, obrazložio je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu
Danas, 3. listopada 2019. godine održana je
181. sjednica Vlade Republike Hrvatske. U uvodnom dijelu, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvatska ima čvrsta jamstva Europske komisije kako će dobiti pozitivnu ocjenu, u kontekstu ispunjavanja svih kriterija vezanih za Schengen, što znači da je u svih osam područja ispunila kriterije.
„Tu se zahvaljujem najprije ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i cijelom timu MUP-a koji je, posljednjih nekoliko godina, pokazao da smo bez postavljanja bodljikavih žica i dizanja fizičkih barijera, puno boljim korištenje tehnologije i apsorpcijom europskih sredstava, osigurali kontrolu vanjske granice Europske unije te angažirali naše policajce koji vrlo požrtvovno i predano rade na kontroli vanjske granice i sprječavanju nezakonitih migracija. Ovo nam je bio i cilj, a nakon toga što Komisija da pozitivnu komunikaciju prema Vijeću slijedi rasprava u kontekstu samoga Vijeća. Smatramo da je pristup Hrvatske Schengenskome prostoru vrlo dobro i za nas i za Europsku uniju, a naročito za naše susjedne zemlje“ – zaključio je premijer Plenković.
Na dnevnom redu sjednice Vlade bio je Prijedlog amandmana Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu te Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana Kluba zastupnika HDZ-a na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović obrazložio je izmjene i pojasnio da predlaže da se u izmijenjenom obliku prihvatiti
amandman Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te na taj način omogućiti u predloženom roku stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom i onim osobama rođenima nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, starijima od 21 godine, čiji je jedan od roditelja bio hrvatski državljanin u trenutku njihova rođenja, a propustio ih je prijaviti do njihove punoljetnosti radi upisa u evidenciju državljana Republike Hrvatske. Rok od dvije godine je primjeren jer će se zainteresirane stranke moći informirati o navedenoj mogućnosti stjecanja hrvatskog državljanstva putem
mrežne stranice Ministarstva unutarnjih poslova.
Prijedlogom drugog amandmana omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva svim pripadnicima hrvatskog naroda koji su iselili u inozemstvo s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja osoba ili njihovih predaka, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.
Trećim amandmanom se, u cilju stvaranja jedinstvenog i usklađenog normativnog okvira kojim se uređuje sustav državne uprave, predlaže izmijeniti odredba Zakona o hrvatskom državljanstvu na način da poslove stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske obavljaju nadležna upravna tijela županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva, a ne više uredi državne uprave kako je propisano važećim Zakonom.
Prijedlogom četvrtog amandmana dodaje se novi članak 30.a kojim se regulira pitanje državljanskog statusa nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji nisu imali hrvatsko državljanstvo u trenutku nestanka, odnosno stradavanja te se propisuje i mogućnost naknadnog upisa u evidenciju državljanstva Republike Hrvatske i osoba rođenih u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. godine, čija su oba roditelja bili hrvatski državljani u trenutku njihovog rođenja, a upisano im je neko drugo državljanstvo, pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.
Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podnio je A
mandman na članak 15. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu a kojim se u dodanom članku propisuje u određenim slučajevima mogućnost poništenja odnosno ukidanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas pozdravio je ovu inicijativu Vlade: „Došli smo do tog trenutka da Vlada RH ispunjava svoje obećanje, što će uvelike omogućiti našim ljudima da uspostave onu pravno utemeljenu vezu s domovinom iz koje će proizaći sve drugo“.
Podršku je dao i ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman te istaknuo političku važnost olakšavanja stjecanja hrvatskog državljanstva: „Hrvati diljem svijeta pozdravljaju ovaj novi postupak, odnosno stjecanje hrvatskog državljanstva. Mislim da je to jedan jako dobar primjer koji na neki način zbližiti brojnu hrvatsku koloniju diljem svijeta s našom domovinom“.
Vlada je prihvatila navedene amandmane na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu te ih uputila Hrvatskom saboru.
Pisane vijesti
