U sklopu hrvatskoga Predsjedanja Vijećem Europske unije danas je održana videokonferencija ministara unutarnjih poslova kojom je predsjedao ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Davor Božinović. Razmijenjena su mišljenja, iskustva i prakse u borbi s korona virusom, kao i promišljanja o prednostima i nedostacima zajedničkih napora država članica u ovoj situaciji bez presedana.
Opsežne mjere koje države članice provode s ciljem kontroliranja širenja virusa promijenile su svakodnevicu građana dok vlade nastoje ispuniti svoje obveze radi zaštite stanovništva.
Redovno se održavaju videokonferencije ministara unutarnjih poslova i zdravstva kako bi se, proporcionalno epidemiološkoj situaciji, koordinirale odluke o daljnjim aktivnostima na održavanju javnoga zdravlja i očuvanju jedinstvenoga tržišta. Ministri unutarnjih poslova Europske unije i danas su razgovarali o daljnjim poboljšanjima tranzitnih koridora zbog nastavka funkcioniranja jedinstvenoga tržišta i slobodnog protoka roba. U trenutnim okolnostima ključna je koordinacija među državama članicama kako bi se osigurala kontinuirana opskrba tržišta, prvenstveno robama od iznimnog značaja, kao što su prehrambeni proizvodi, lijekovi te zaštitna i medicinska oprema. Nabava i distribucija medicinske i zaštitne opreme predstavljaju poseban izazov jer ovise o trendovima na svjetskom tržištu, a trenutna potražnja znatno nadmašuje ponudu. Kako bi se olakšala nabava navedene opreme za države članice, na razini Europske unije pokrenuti su zajednički postupci javne nabave. Dodatno u okviru mehanizma rescEU-a uspostavljeno je strateško europsko medicinsko skladište.
Ministri su iznijeli i svoja viđenja mogućega postupnog ublažavanja ili uklanjanja mjera uvedenih na granicama. Razgovaralo se i o Zajedničkom europskom planu za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19 Europske komisije, jer je uravnotežen i pravovremen pristup ukidanju mjera ključan pri osiguravanju održive epidemiološke situacije te oživljavanju ekonomija država članica, pri čemu će suradnja susjednih država članica biti presudna. Granice bi se mogle postupno otvarati, počevši od pograničnih područja koja bilježe smanjenja u slučajevima COVID-19.
Ministri su razgovarali i aplikacijama za praćenje kontakata, s obzirom da je praćenje kontakata jedna od ključnih epidemioloških mjera za kontrolu širenja virusa, posebno u okviru postupnoga ublažavanja ograničenja kretanja. Pojedine države članice već rade na takvoj aplikaciji, neke ih već koriste, a pojedine države članice su se založile za jednu aplikaciju koju bi radi transparentnosti svi koristili. Cilj je uz pomoć takvih aplikacija - koje bi se koristile isključivo na dobrovoljnoj osnovi - lakše rekonstruirati kontakte, i to uz puno poštivanje privatnosti i odgovarajućih odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka i na taj način pomoći u sprječavanju novoga vala infekcije virusom. Koordinacija među državama članicama važna je i u ovom kontekstu jer bi takve aplikacije mogle pridonijeti bržem ublažavanju ili ukidanju kontrola na unutarnjim granicama i eventualnom ukidanju ograničenja ulaska na vanjskim granicama Unije, a mogle bi biti korisne i u razmatranju transportnih mjera, primjerice za zračni promet.
Ministri su razmotrili i aktualne sigurnosne izazove povezane s kriminalnim aktivnostima. Zamijećen je porast kibernetičkog kriminala, prodaja krivotvorene robe i širenje lažnih vijesti te nastavak krijumčarenja migranata i trgovanja drogom. Ministri su u tom kontekstu iznijeli koja bi dodatna potpora bila potrebna njihovim tijelima za provedbu zakona (financijska i druga sredstva) kako bi poboljšali učinkovitost u suzbijanju različitih oblika organiziranog kriminala.
Po pitanju borbe s korona virusom, zaključeno je da svi relevantni sudionici paralelno ulažu u pripreme za postupan povratak u normalno funkcioniranje koje se mora temeljiti na znanstvenim i epidemiološkim pokazateljima i provoditi na transparentan način. Države članice trebaju se međusobno informirati o namjerama za olakšavanje mjera, posebno zato što epidemiološka slika nije ista u svim državama članicama.
Dio videokonferencije bio je posvećen i problematici migracija, koje su u ovoj situaciji možda manje intenzivne, ali nadalje prisutne. Učinkovito upravljanje migracijama na razini Europske unije suočava se s teškoćama zbog pandemije COVID-19, a velik izazov predstavlja i prisutnost virusa među migrantskom populacijom.
Europska komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje, Predsjedništvo i države članice koje su najizloženije migracijama predstavile su trenutno stanje na tom polju, s naglaskom na situaciju na granicama s Turskom te na zapadnom i središnjem Mediteranu. Preseljenje maloljetnika bez pratnje koje se trenutno odvija, značajno je otežano zbog pandemije COVID-19. Pandemija ima izravne posljedice na način na koji države članice provode pravila o azilu i povratku i ograničava provedbu zaloga za preseljenje. Kako bi podržala države članice, Europska komisija je 16. travnja usvojila Smjernice koje ilustriraju kako osigurati kontinuitet postupaka u najvećoj mogućoj mjeri, a u potpunosti osigurati zaštitu zdravlja ljudi s obzirom na mjere zdravstvene zaštite koje su uvele države članice.
Stav je Predsjedništva da je ključno implementirati započete aktivnosti za jačanje granica i azilnih kapaciteta u zemljama zapadnoga Balkana, s obzirom na velik broj migranata u jugoistočnoj Europi. Nužan je i nastavak borbe protiv krijumčarskih mreža te daljnji diplomatski napori kako bi svi Frontex-ovi sporazumi s partnerima na Zapadnom Balkanu postali operativni što je prije moguće.
Ministri su zaključili da je od iznimne važnosti nastaviti rad na održivom i opsežnom Paktu o migracijama i azilu. Pakt bi trebao pružiti jasan okvir djelovanja za snažniju zaštitu vanjskih granica Europske unije, pojačanu suradnju u području migracija s ključnim trećim stranama, reformu Dublinskog sustava azila, primjenjujući načelo solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti, uključujući poseban fokus na operacije potrage i spašavanja na moru. Unija i dalje mora pažljivo pratiti razvoj situacije na svim migrantskim pravcima, posebice na istočnom, središnjem i zapadnom sredozemnom pravcu, kako bi bila pripravna na pravovremena i primjerena djelovanja. Predsjedništvo će nastaviti održavati ministarske videokonferencije u svrhu praćenja razvoja situacije na glavnim sredozemnim migrantskim pravcima.
Videokonferencije ministara unutarnjih poslova i zdravstva redovito se održavaju te će se nastaviti održavati i ubuduće radi koordinacije odluka u očuvanju javnog zdravstva, održavanju dostupnosti roba i usluga, posebice prehrambenih i medicinskih proizvoda, te medicinske i zaštitne opreme.
Dr.sc. Davor Božinović, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova