U sklopu dvodnevne Ministarske konferencije iz nadležnosti unutarnjih poslova na temu učinkovitog suzbijanja nezakonitih migracija na istočno-sredozemnom pravcu, koja je 22. srpnja započela u Beču, usvojena je Deklaracija o strateškim pitanjima i daljnjim operativnim mjerama, nužnim za postizanje dugotrajnijih i ujednačenijih rezultata po pitanju ove prioritetne sigurnosne teme današnjice
Foto: MUP
Konferencija je okupila predstavnike država članica Europske unije, Europske komisije, zemalja zapadnog Balkana, nadležnih agencija EU poput Frontexa, EUROPOL-a, EASO-a i CEPOL-a, partnera Schengena te ostalih međunarodnih partnera, a u ime Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske sudjelovala je državna tajnica za europske i međunarodne poslove Terezija Gras.
Sudionici konferencije detektirali su da izmijenjeni režimi funkcioniranja državnih procedura, uzrokovani aktualnom zdravstvenom pandemijom, nisu utjecali na nezakonite migracije i krijumčarenje u pogledu njihova smanjenja, što ovaj trenutak čini i više nego pogodnim za susret ovog tipa, zajednički rad na jačanju regionalne operativne suradnje te iznalaženje učinkovitih modela međusobne sustavne podrške i protoka bitnih informacija.
Posebice se to odnosi na suzbijanje krijumčarenja, za što Europska unija pruža učinkovit okvir suradnje između svojih država članica, europskih agencija za provedbu zakona, trećih zemalja i ostalih vanjskih sudionika, te je i državna tajnica Gras u kontekstu učinkovitog upravljanja vanjskim granicama istaknula kako Republika Hrvatska u borbi protiv krijumčara migranata također nužnim smatra upravo suradnju s trećim zemljama.
Kao predstavnica države članice s najduljom kopnenom vanjskom granicom Unije, državna tajnica je sudionicima konferencije prezentirala i statistiku RH o nezakonitim prelascima granice, nacionalnoj zastupljenosti u migrantskoj populaciji i borbi protiv krijumčarskih mreža.
U kontekstu te teme, austrijski ministar unutarnjih poslova i domaćin konferencije Karl Nehammer pohvalio je Hrvatsku u zaštiti vanjske granice Europske unije, koja je ujedno i granica svih država članica, pa tako i Austrije, te posao koji Hrvatska obavlja na zaštiti granice i upravljanju migracijskim pritiscima nazvao „senzacionalnom reakcijom Republike Hrvatske na vanjskoj granici“.
Govoreći o učinkovitom upravljanju vanjskim granicama, Gras je podsjetila i na izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova u ožujku ove godine zbog novog migracijskog pritiska na grčkoj granici, kada je dogovorena dodatna financijska pomoć Grčkoj i hitna podrška u zaštiti granica aktiviranjem Frontex-ovih snaga za brzo djelovanje.
Kako bi se ubuduće izbjegli takvi scenariji, kao ciljevi od zajedničkog interesa svih prisutnih sudionika izdvojeni su doprinos sigurnosti i stabilnosti na istočno-sredozemnom pravcu u odnosu na sve situacijom zahvaćene strane, s naglaskom na spašavanje života, sprječavanje i suzbijanje ilegalnih migracija, učinkovitu zaštitu vanjskih granica, sprečavanje novih migracijskih kriza, jačanje sustava azila pojedinačnih država i funkcionalnog povratka u domicilne zemlje.
Državna tajnica Gras kazala je da je i Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije poseban naglasak stavila na suzbijanje nezakonitih migracija na istočno-sredozemnom pravcu i posljedično razbijanje krijumčarskih mreža, koje značajno utječu na opterećenje graničnih i azilnih sustava pojedinačnih zemalja te, kako je rekla, na najgori način dovode u pitanje živote i dostojanstvo samih migranata koji te usluge koriste u potrazi za boljim životom.
Po pitanju suradnje sa zemljama zapadnog Balkana istaknula je
zaključke Vijeća o unapređenju suradnje u području sigurnosti i migracija s partnerima iz tog područja, koji su početkom lipnja doneseni na inicijativu hrvatskog predsjedništva i na koje se referira i u, na ovoj konferenciji usvojenoj Deklaraciji.
U odnosu na izmijenjene granične režime zbog pandemijskih uvjeta i epidemioloških mjera, izrazila je zabrinutost zbog otežane suradnje s trećim, susjednim i nesusjednim zemljama, po pitanju povrata migranata koji ne udovoljavaju uvjetima za stjecanje međunarodne zaštite, te napomenula ponovnu mogućnost nastanka improviziranih kampova u susjednim zemljama, u neposrednoj blizini vanjske granice EU, što stvara povoljne uvjete za nezakonita migracijska kretanja.
Upravo iz tog razloga, a povodom proljetos objavljenog poziva Europske komisije za prijavu projekata suradnje država članica EU s državama jugoistočne Europe u borbi protiv krijumčarskih mreža, Hrvatska je odlučila prijaviti zajednički projekt s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, završno je naglasila državna tajnica Gras, dok su svi sudionici na marginama konferencije izrazili podršku kontinuiranom razvoju i nadogradnji svih oblika regionalne suradnje, kao što su primjerice Salzburški forum ili Brdo proces.
Sljedeća Ministarska konferencija planirana je za jesen, kada će se razmatrati učinkovitost provedbe strateških i operativnih mjera zacrtanih upravo usvojenom Deklaracijom.
Priopćenja |
Suradnja |
Vanjski i europski poslovi
