S ciljem interdisciplinarnog pristupa poboljšanju sigurnosti na našim prometnicama, s posebnim osvrtom na sudionike starije životne dobi, danas je održana treća po redu konferencija Jutarnjeg lista o sigurnosti cestovnog prometa
Na danas održanoj, trećoj konferenciji Jutarnjeg lista partner je, među ostalima, i Ministarstvo unutarnjih poslova, a zbog same teme partnerstvo je ove godine prošireno i na Ministarstvo zdravstva.
Po prvi puta u radu konferencije sudjelovali su i stručnjaci s područja medicine te, zasebno, psihologije, dok je uvodnu prezentaciju video vezom održao Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća sigurnosti prometa (European Transport Safety Council, ETSC).
Zbog epidemioloških uvjeta konferencija je u većem dijelu održana on line, uz izravno prisustvovanje nekolicine uzvanika na samom mjestu događaja, u zagrebačkom hotelu Esplanade, među kojima je bio i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović.
Riječ organizatora
Podsjetivši sudionike kako je prethodnu, drugu po redu konferenciju, struka 2019. godine proglasila najboljom konferencijom u Hrvatskoj iz područja sigurnosti, predstavnik organizatora, glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić pojasnio je odabir teme te naveo: „Po EUROSTAT-u, u 2019. godini više od petine stanovnika EU imalo je 65 ili više godina. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU u razdoblju 2020.-2100. povećati za dva i pol puta, s 5,8 na 14,6 posto. Isto tako ne smije se zanemariti činjenica da je i u Hrvatskoj sve više starijeg stanovništva i upravo tema koja je posvećena problematici stradavanja sudionika u prometu starije životne dobi od iznimne je važnosti i njome se svi mi trebamo početi baviti“. Glavni urednik Ogurlić istaknuo je i važnost medija, koji mogu u vrlo kratkom vremenu djelovati afirmativno i preventivno te ukazivati na određene probleme u cestovnom prometu.
Izvršni direktor ETSC-a Avenoso predstavio je europsku statistiku u odnosu na temu te istaknuo kako starije osobe najviše stradavaju kao pješaci, u 47% slučajeva, i kao biciklisti, u 44% slučajeva. Iznio je preporuke zemljama članicama, među kojima se ističe izrada sigurnosne strategije za pješake i bicikliste s infrastrukturnim unaprjeđenjima, ali i preporuke za europsku razinu, čiji je cilj usmjeravanje na strategiju sigurne mobilnosti u Uniji, te dostupnost fondova za potporu prioritetnim mjerama. Naposljetku, dotaknuo se i zdravstvene sposobnosti vozača, pri čemu je naglasio nužnost razvijanja i primjene znanstveno utvrđenih protokola temeljenih na međunarodnoj dobroj praksi, a kako bi se utvrdila medicinska stanja koja smanjuju sposobnost upravljanja vozilima.
Riječ zdravstva
Nakon njega, također video linkom, uvodni govor održao je i ministar zdravstva Beroš, koji se u svom izlaganju fokusirao na ciljeve medicinske struke, određene Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa 2021. - 2030., koji je u postupku donošenja.
„Brza i učinkovita medicinska skrb jedno je od područja djelovanja u okviru toga Programa, a postavljen je i cilj do 2030. godine realizirati dolazak tima medicinske službe unutar 10 minuta za urbane sredine, 20 minuta za ruralne i ostvarenje tzv. zlatnog sata za najveći broj prometnih nesreća“ - iznio je ministar Beroš neke od mjera, među kojima su i osiguranje pravodobne dojave o prometnoj nesreći, brzog dolaska i prijevoza vozilima Hitne medicinske službe te osiguranje hitnog zbrinjavanja, liječenja i rehabilitacije ozlijeđenih.
Također, prometne nesreće su treći uzrok smrti od ozljeda u najstarijoj dobnoj skupini, a nije zanemariv ni podatak da je u visokoj starosnoj dobi čak 17% hospitalizacija zbog ozljeda uzrokovanih prometnim nesrećama, rekao je ministar zdravstva.
Ministar Božinović o temi
Kao uvodni govornik, skupu se obratio i ministar Božinović uvodno rekavši kako Jutarnji list, uključivanjem u rad konferencije odgovornih za planiranje, organiziranje i provedbu mjera sigurnosti cestovnog prometa, potencijalne prometne probleme stavlja u fokus šire javnosti, ali i naglašava ono na što MUP upozorava godinama, a to je da je sigurnost prometa kompleksno pitanje koje se ne postiže samo policijskim mjerama i akcijama.
Ministar Božinović nadovezao se i na podatke koje je izvršni direktor ETSC-a Avenoso iznio za europsku razinu, te rekao kako i u Hrvatskoj sudionici starije životne dobi najviše stradavaju kao pješaci i čine 55,4% svih poginulih pješaka.
„To ih čini najugroženijim sudionicima u prometu iz ionako najranjivije skupine, pa su samim time vrlo važna ciljana skupina naših promišljanja i aktivnosti! Uključivanje njihove što bolje zaštite među primarne ciljeve i prioritete rada institucija često se nameće samo po sebi kao nužnost kojoj moramo težiti“, istaknuo je ministar Božinović, te nastavio da policija po tom pitanju redovito provodi edukacije vozača starije životne dobi o prometnoj sigurnosti, opasnostima i rizicima, a posebice vozača bicikala i motocikala. Naime, policija svoje preventivne prometne aktivnosti usmjerava ka zaštiti i smanjenju stradavanja najugroženijih sudionika u prometu i sa svoje pozicije upozorava na potrebu prilagodbe cestovne infrastrukture upravo najstarijim sudionicima u prometu.
Ministar Božinović dotaknuo se i suradnje s liječnicima vezano uz važnosti pravovremenog informiranja o promjeni zdravstvenog stanja osobe, rekavši kako je u ukupnom broju vozačkih dozvola, 14,4% izdano vozačima starijima od 65 godina, dok njihov udio u vlasništvu registriranih vozila iznosi 18,8%. Također, po pitanju navedene suradnje, s ciljem unaprjeđenja i racionalizacije, MUP je započeo doradu zakonske regulative, najavio je izmjene ministar Božinović, kratko se osvrnuvši i na stanje sigurnost cestovnog prometa u posljednjoj godini, koje, kako je rekao, nikada nije bilo povoljnije. Primjerice, broj smrtno stradalih u 2020. godini smanjen je za dodatnih 20% u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen najmanji broj poginulih u prometu od osamostaljenja, ali i u posljednjih 60-ak godina, otkad se vodi statistika.
„Takav pozitivan smjer ponajprije pripisujemo izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i strožim sankcijama za najteže prometne prekršaje koje smo njime uveli“, zaključio je ministar nabrojavši i neke fenomene nastale u doba epidemije, koje valja dodatno proučiti, ali koji ukazuju na sustavnu potrebu nadogradnje i mijenjanja predviđenih smjerova institucija, po pitanju ulaganja u problematiku prometa.
Konkretne pokazatelje sigurnosti cestovnog prometa iz prethodne godine, s posebnim osvrtom na sudionike starije životne dobi iznio je nakon njega Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, a predstavnici policije, sudskog vještačenja, akademske zajednice, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog autokluba sudjelovali su u panel raspravi o općem stanju prometne sigurnosti i ulozi starijih sudionika u njoj.
Pisane vijesti |
Suradnja |
Promet i vozila
