Europska konferencija o upravljanju granicama održala se u Litvi, 20.-21. siječnja 2022.
Foto: Youtube/Instagram
Proteklih godina Europska unija kontinuirano se suočava s visokim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama. Zabrinjavajuća je pojava instrumentalizacije nezakonitih migracija u političke svrhe. EU i države članice moraju biti spremne na zajednički i učinkovit odgovor kako bi osigurale zaštitu vanjskih granica EU-a i suzbijanje masovnih migracijskih tokova te moraju odgovoriti na novonastale izazove. Nove pristupe potrebno je ugraditi u predloženu reviziju Zakonika o schengenskim granicama i Pakt EU-a o migraciji i azilu.
Austrija, Grčka, Litva i Poljska organizirale su Europsku konferenciju o upravljanju granicama u Vilniusu, s ciljem okupljanja Europske komisije, agencija EU-a i ministara unutarnjih poslova država članica EU-a i zemalja pridruženih Schengenu te stvaranja foruma za istraživanje mogućnosti, alata i mjera za povećanje napora u rješavanju trenutnih i sprječavanju budućih kriza.
Migracijski pritisak utječe na EU kao cjelinu, budući da primarni migrantski tokovi dovode do velikih sekundarnih migracijskih tokova. Ilegalni dolasci u Europu 2021. rezultirali su novim vrhuncem sekundarnih kretanja unutar EU-a koji nije zabilježen od migrantske krize 2015.-2016. Migracijska kriza i stalan pritisak u posljednjih sedam godina otkrili su slabosti u rješavanju ovog zajedničkog izazova. Masovni migracijski tokovi pogoršali su razlike među državama članicama Unije, a postojeći sustav bio je predmet zlouporabe.
Europska unija i države članice moraju pojačati svoje napore u sprječavanju takvih pojava. Sigurnost i učinkovita kontrola vanjskih granica pitanje je koje se tiče svih država članica, budući da je to nužan preduvjet za očuvanje zajedničkoga europskog prostora i schengenske zone. Naglasak treba biti na sprječavanju nezakonitih prijelaza granice i borbi protiv aktivnosti krijumčara i trgovaca ljudima.
U okviru rasprave što bi se moglo učiniti više, bolje ili drugačije u zajedničkom nastojanju da se učinkovito zaštite vanjske granice i zadrži područje bez unutarnjih granica, ministar Božinović izrazio je zadovoljstvo što se sve veća pozornost posvećuje zaštiti vanjskih granica. Istaknuo je kako u sedmoj godini povećanih migracijskih pritisaka, oni postaju sve složeniji i masovniji.
U odnosu na trenutnu situaciju na istočnim granicama, Hrvatska u potpunosti osuđuje neprihvatljive postupke instrumentalizacije migranata od strane bjeloruskog režima te izravno pomaganje migrantima u nezakonitim prelascima na područje Litve, Latvije i Poljske. Naglasio je kako je Hrvatska podržala proširenje mehanizma sankcija prema pripadnicima bjeloruskog režima te je pozvao na podršku Latviji, Litvi i Poljskoj, članicama koje su s ovim izazovom najizravije suočene. Ministar je pozdravio i pohvalio žurnu reakciju Europske komisije i Visokog predstavnika za vanjsku politiku koji su vrlo brzo poduzeli snažne diplomatske akcije prema Iraku te spremnost EASO-a, Frontexa i Europola za brzo upućivanje svojih snaga na istočne granice EU-a. Na taj način demonstrirana je sposobnost da se s razine Europske unije pruži žurna operativna pomoć državama članicama kada se nađu pod iznenadnim pritiskom.
Istaknuo je kako je situacija s kojom se od prošle godine suočavaju baltičke države za Hrvatsku
stvarnost s kojom se suočava već sedmu godinu za redom. Od samog početka migracijske krize (kada je kroz Hrvatsku prošlo preko 650.000 migranata) do danas (kada se dnevno sprječava od 300 do 700 pokušaja nezakonitih prelazaka granice) Hrvatska je velike napore uložila u izgradnju vlastitih operativnih kapaciteta za upravljanje migracijama na istočno-sredozemnom pravcu.
Ulaganjem europskih i nacionalnih sredstava u zaštitu vanjske granice, hrvatska granica oprema se najmodernijim tehničkim sustavima te je obučeno i angažirano preko 6.500 graničnih policajaca.
U 2020. spriječeno je 40% više pokušaja nezakonitih prelazaka granice u odnosu na 2019. (29.000 u odnosu na 20.000), dok je 2021. detektirano 40%-tno smanjenje u odnosu na 2020. godinu (17.400 u odnosu na 29.000). Uspješnosti je sigurno pridonijelo i skoro 5 000 uhićenih krijumčara u posljednjih nekoliko godina.
Ministar Božinović naglasio je kako Hrvatska ne planira postavljanje fizičkih barijera na granici, već snage usmjerava na što skoriju implementaciju novih informacijskih sustava i njihove interoperabilnosti. U skladu s tim, Republika Hrvatska nada se što skorijem pristupanju schengenskom području jer će jedino na taj način navedene sustave moći u potpunosti i operativno koristiti.
Zaključio je da je Hrvatska sva svoja znanja i iskustva, stečena kroz upravljanje migracijama i nedavno završenih schengenskih evaluacija, spremna staviti na raspolaganje i drugim državama članicama, a o mogućnosti razmjene iskustava već je uspostavljen kontakt s predstavnicima Litve.
Nadalje, na temu mogućih pravnih prilagodbi koje bi se mogle razmotriti kako bi se bolje riješile zabrinutosti država članica koje su pod visokim migracijskim pritiskom i/ili suočene sa slučajevima instrumentalizacije migracija, ministar Božinović kazao je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci Europska komisija predložila paket vrlo kvalitetnih mjera u cilju postizanja dugoročnih rješenja te je podržao nedavno objavljeni prijedlog Uredbe o sprječavanju instrumentalizacije migracija.
Veliku dodanu vrijednost neometanom funkcioniranju Schengena, globalno najvećeg prostora slobode kretanja, ministar vidi u paketu mjera za jačanje policijske suradnje na EU razini. Ovim prijedlozima predviđaju se operativne mjere poput zajedničkih policijskih ophodnji na području Schengena te osnažene razmjene operativnih informacija i jačanje prümskog sustava. Snažno je uvjeren da će dosljedna primjena ovih predloženih mjera pridonijeti izgradnji međusobnog povjerenja država članica i samim time sve normalnijem funkcioniranju schengenskog prostora. Tome u prilog ide i prijedlog novog Mehanizma schengenskih evaluacija kojim će se omogućiti brzo i učinkovito otklanjanje uočenih nedostataka, a kao iznimno vrijednu zakonodavnu inicijativu istakao je prijedlog Uredbe o sankcijama protiv prijevoznika koji sudjeluju u krijumčarenju migranata i trgovanju ljudima.
Ministar Božinović zaključno se osvrnuo na prijedlog Odluke Vijeća o privremenim kriznim mjerama u korist Latvije, Litve i Poljske, pritom naglasivši da se radi o vrijednoj inicijativi Komisije, ali da ipak što prije treba postići dogovor o dugoročnim rješenjima u okviru Pakta o migracijama i azilu.
Pozvao je prisutne da daljnjim pregovorima o Paktu pristupe s većom otvorenošću i spremnošću na kompromis, u cilju pronalaženja rješenja koje će biti svima na dobrobit:
„Vjerujem kako je sazrijelo vrijeme da svi zajedno, u duhu međusobnog povjerenja, napravimo korak naprijed i što prije pronađemo zajedničko održivo rješenje za izazove migracija i zaštite granica.“
Na kraju konferencije, Hrvatska se pridružila Zajedničkoj izjavi kojom je istaknuto da sigurnost i integritet schengenskog prostora ne smiju biti ugroženi te da područje bez kontrole unutarnjih granica može učinkovito funkcionirati samo ako su vanjske granice pravilno zaštićene. Nova interoperabilna IT arhitektura koja treba biti isporučena do kraja 2023. značajno će pridonijeti učinkovitom upravljanju vanjskim granicama Unije. Države članice koje se nalaze na vanjskim granicama i države članice pod migracijskim pritiskom trebaju dobiti odgovarajuću podršku i pomoć kako bi bile sposobne zaštititi interese Europske unije i osigurati visoku razinu sigurnosti za sve države članice. Mjere za nadzor granice i sprječavanje ilegalnih prelazaka granice treba dalje razvijati u Zakonu o schengenskim granicama te u kontekstu rada na novom Paktu o migraciji i azilu, koji bi trebao donijeti održiva rješenja za budućnost.
Priopćenja
