Potpredsjednik Vlade RH i ministar dr. sc. Davor Božinović sudjelovao na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a 2. i 3. veljače u Lilleu

Hrvatska dala snažnu podršku francuskom predsjedništvu za ubrzavanje pregovora o Paktu o migracijama i azilu i reformi Schengena

Foto: Twitter

Potpredsjednik Vlade RH i ministar dr. sc. Davor Božinović i državna tajnica za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU-a Terezija Gras sudjelovali su 2. i 3. veljače u Lilleu na prvom (neformalnom) sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a tijekom francuskog predsjedništva Vijećem EU-a.
 

Simulacijska vježba

Dan prije neformalnog sastanka, ministri su sudjelovali u simulacijskoj vježbi s ciljem sagledavanja operativnih izazova u slučaju kibernetičkih napada. Ovom simulacijom započet će rad na stručnoj razini tijekom francuskog predsjedništva s ciljem jačanja suradnje država članica s privatnim sektorom, ali i provedbe treninga stručnjaka kako bi digitalno okruženje bilo sigurno te kako bi se i u tom prostoru osiguralo poštovanje  temeljnih europskih vrijednosti.
 

Govor predsjednika Macrona

U Gradskoj vijećnici Tourcoinga ministrima se zatim obratio francuski predsjednik Emmanuel Macron te pozvao na otvorenost i konstruktivnu suradnju država članica i predsjedništva kako bi se u duhu partnerstva i međusobnog povjerenja već u predstojećim mjesecima ostvario značajniji napredak u pregovorima o Paktu o migracijama i azilu te reformi Schengena.
 

Reforma Schengena

Nastavno na govor predsjednika Macrona, ministri su u Lilleu drugi dan neformalnog sastanka započeli raspravom o prijeldogu reforme Schengena.

Potpredsjednik Vlade i ministar je podržao prijedlog predsjednika Macrona o uspostavi Schengenskog vijeća u okviru kojega bi se na političkoj razini vodila briga o pravilnoj i učinkovitoj primjeni schengenske pravne stečevine u svim članicama te istaknuo kako „naša ambicija treba biti da, uvažavajući različitosti i specifičnosti svake države članice, i o novom Paktu i o reformi Schengena postignemo zajedničko prihvatljivo rješenje koje će biti razumljivo migrantima,trećim zemljama, međunarodnim organizacijama te našim građanima“.

U raspravi o reformi Schengena naglasak je stavljen na sigurnost granica Europske unije, posebno u kontekstu krize na granici s Bjelarus, migracijskim pritiscima na Sredozemlju i drugim migracijskim pravcima. U tom pogledu suzbijanje krijumčarskih mreža i prekogranična suradnja ostaju u fokusu kako bi se u konačnici zaštitila sloboda kretanja unutar Schengena.

Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović je istaknuo da se Hrvatska u zadnjih nekoliko godina i sama suočava s pritiscima na granici koja je ujedno i vanjska granica Europske unije i time su stečena značajna iskustva, ali i uspostavljeni adekvatni tehnički kapaciteti za učinkovit nadzor vanjske granice. Hrvatska je svoje iskustvo spremna podijeliti s državama članicama na istočnoj granici EU-a.

„Iznimnu dodanu vrijednost za još učinkovitiji nadzor granica vidimo upravo u primjeni novih EU informacijskih sustava i njihovoj interoperabilnosti s već postojećim sustavima“, naglasio je ministar, te dodao kako je „Hrvatska jedna od država članica koje su najdalje odmakle u njihovoj operacionalizaciji“. Predanost uspostavi novih informacijskih sustava proizlazi i iz svijesti da Hrvatska upravlja najduljom kopnenom vanjskom granicom EU-a i već sada snosi veliku odgovornost za sigurnost Europske unije, a koja će se dodatno povećati s hrvatskim članstvom u Schengenu.
 

Budućnost civilne zaštite u Europi u kontekstu klimatskih promjena

U svjetlu klimatskih promjena i novih rizika s kojima je Europa suočena, ministri su razgovarali o načinima za bolju uporabu i angažman resursa i ekspertize svake države članice u slučajevima katastrofa uzrokovanih prirodnim, ali i ljudskim djelovanjem.
Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović je naglasio kako ćemo se s utjecajem klimatskih promjena i posljedičnim elementarnim nepogodama i katastrofama u budućnosti suočavati još češće, a posljedice tih promjena imat će sve šire i sve veće razmjere.

Prepoznajući vrijednost svih dosad usvojenih alata u okviru kojih države članice surađuju u području civilne zaštite, ministar Božinović je istaknuo kako će sljedeći korak u tom smjeru biti razvoj centara izvrsnosti – „Upravo iz razloga što prepoznajemo njihov potencijal priključili smo se grupi država članica koje s Francuskom surađuju kroz pilot-projekt čiji je cilj uspostava centra izvrsnosti u području sprječavanja šumskih požara. Jednako tako dijelimo stajalište francuskog predsjedništva da je u razvoj sveukupnih kapaciteta u području civilne zaštite potrebno bolje i strukturiranije uključiti aktere civilnog društva pa i same građane."
 

Pakt o migracijama i azilu

Europska unija nastavlja se suočavati s velikim izazovima u kontekstu migracija i upravljanja vanjskim granicama te francusko predsjedništvo uz visoku ambiciju u ostvarivanju napretka u pregovorima nastavlja intenzivan rad na Paktu o migracijama i azilu koji podrazumijeva značajne zakonodavne reforme.

U tom svjetlu francusko predsjedništvo je predložilo tzv. step-by-step pristup kojim bi se u svakoj fazi pregovora osiguravao simultani i podjednak napredak u svim dijelovima Pakta. To bi doprinijelo definiranju početnog okvira koji bi se na ujednačen način primjenjivao u svim državama članicama dok se ne postigne dogovor o ukupnom zakonodavnom paketu.

Ministar je pozdravio ovakav pristup i istaknuo kako se već u prvoj fazi trebamo fokusirati na osiguravanje bolje suradnje s trećim zemljama po pitanju upravljanja neregularnim migracijskim tokovima, poglavito u pogledu politike  vraćanja i readmisije migranata koji nezakonito borave u EU, a u čemu će značajan doprinos dati i uspostava operativne koordinacijske platforme MOCADEM.

Također, ministar Božinović je istaknuo kako istodobno trebamo raditi na razvoju novih EU informacijskih sustava i njihovoj interoperabilnosti, ali i naglasio kako će Hrvatska – unatoč predanosti njihovoj pravovremenoj implementaciji - puni pristup ovim sustavima imati tek kao članica Schengena, čime će moći još značajnije doprinositi njegovoj sigurnosti.

U kontekstu prijedloga Uredbe o screeningu koja je sastavni dio Pakta o migracijama i azilu, naglasio je kako će screening migranata biti dodatna obveza za države članice na vanjskoj granici te istaknuo da se već u prvoj fazi primjene usuglašenog mjera iz novog Pakta izradi procjena učinka, posebno o primjeni mjera solidarnosti.

Zaključno, ministar je naglasio kako je Hrvatska svjesna izazova koji proizlaze iz obveze screeninga i registracije za države na vanjskoj granici, da je Hrvatska spremna provoditi te postupke s ciljem učinkovitijeg sprječavanja nezakonitih prelazaka kao i sekundarnih kretanja, te ukazao na činjenicu da će novi režim na vanjskim granicama zahtijevati značajna sredstva za uspostavu relevantnih kapaciteta te zahvalio francuskom predsjedništvu što se založilo za adekvatnu financijsku podršku državama na vanjskim granicama iz EU proračuna.
 
 
 
 

Pisane vijesti | Suradnja | Međunarodna suradnja