Obveza Hrvatske je, osobito u kontekstu predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust u 2023. godini, ustrajati u borbi protiv govora mržnje, antisemitizma i iskrivljavanja istine
FOTO: Arheološki muzej u Zagrebu
Na današnji dan obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i s dubokim poštovanjem se prisjećamo stradanja i žrtava židovskog naroda.
Dan je to sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata, a održava se 27. siječnja, na dan kada je 1945. oslobođen najveći nacistički koncentracijski logor - Auschwitz.
Generalna skupština UN-a je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta kako bi s dostojanstvom bila odana počast onima čiji su životi nepravedno oduzeti ili su proganjani u ime ideologije koja je ostavila duboku ranu na tlu Europe.
Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust (IHRA) je međuvladino tijelo uspostavljeno s ciljem jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu, koje je osnovano 1998. i utemeljeno na vrijednostima „Stokholmske deklaracije“. IHRA se sastoji od 35 država članica i 10 država promatrača, od kojih svaka priznaje kako je međunarodna politička koordinacija imperativ za jačanje moralnog opredjeljenja društava, poricanja Holokausta i suzbijanja antisemitizma. Mreža pouzdanih stručnjaka IHRA-e dijeli svoje znanje o ranim znakovima upozorenja na genocid i obrazovanje o Holokaustu. To znanje podupire kreatore politika i obrazovne multiplikatore u njihovim naporima na razvoju učinkovitih kurikuluma, a informira vladine dužnosnike i nevladine organizacije o aktivnostima u globalnim inicijativama za sprječavanje genocida.
Republika Hrvatska je kao članica Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) podržala donošenje zajedničke pravno neobvezujuće radne definicije poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu na IHRA-inom plenarnom sastanku u Torontu 10. listopada 2013. na razini Saveza.
Radna definicija izraz je svijesti da se treba suprotstaviti poricanju Holokausta i iskrivljavanju činjenica o njemu, da ih treba osuditi na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da ih je potrebno preispitati na globalnoj razini.
Republika Hrvatska predsjeda ove godine Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, kada će Savez obilježavati desetu obljetnicu usvajanja ove definicije.
Radna definicija poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) glasi:
„Poricanje Holokausta diskurs je i propaganda koja niječe povijesnu zbilju i opseg istrebljenja Židova od strane nacista i njihovih suradnika tijekom Drugog svjetskog rata, poznatog kao Holokaust ili Šoa.
Poricanje Holokausta posebno se odnosi na svaki pokušaj tvrdnje da se Holokaust (Šoa) nije dogodio.
Poricanje Holokausta može uključivati javno nijekanje ili dovođenje u sumnju korištenja glavnih mehanizama istrebljenja (poput plinskih komora, masovnih strijeljanja, izgladnjivanja i mučenja) ili namjernosti genocida nad židovskim narodom.
Poricanje Holokausta u svojim je različitim oblicima izraz antisemitizma. Pokušaj poricanja genocida nad Židovima pokušaj je oslobađanja nacionalsocijalizma i antisemitizma od krivnje ili odgovornosti za genocid nad židovskim narodom.
Oblici poricanja Holokausta uključuju još i okrivljavanje Židova bilo za preuveličavanje ili izmišljanje Šoe radi političke ili financijske koristi, kao da je sama Šoa bila posljedica zavjere koju su skovali Židovi. Pritom je cilj svaliti krivnju na Židove, a antisemitizmu ponovo dati legitimnost.
Ciljevi poricanja Holokausta često su rehabilitacija neprikrivenog antisemitizma te promicanje političkih ideologija i uvjeta koji bi doveli upravo do onog događaja koji se niječe.
Iskrivljavanje istine o Holokaustu odnosi se između ostalog na:
namjerno nastojanje da se opravda ili na najmanju moguću mjeru svede utjecaj Holokausta ili njegovih glavnih sudionika, uključujući suradnike i saveznike nacističke Njemačke;
grubo umanjivanje broja žrtava Holokausta koje je proturječno pouzdanim izvorima;
pokušaje okrivljavanja Židova za izazivanje vlastitoga genocida;
izjave koje Holokaust prikazuju kao pozitivan povijesni događaj. Te izjave nisu poricanje Holokausta, ali su blisko povezane s njime kao radikalan oblik antisemitizma. One mogu navoditi na pomisao da Holokaust nije otišao dovoljno daleko u postizanju svog cilja „konačnog rješenja židovskog pitanja“;
pokušaje zamagljivanja odgovornosti za uspostavu koncentracijskih logora i logora smrti koje je osmislila i kojima je upravljala nacistička Njemačka svaljivanjem krivnje na druge nacionalne ili etničke skupine.
Poučavanjem o Holokaustu borimo se za svijet u kojem se to više nikada neće ponoviti.
Stoga Ministarstvo unutarnjih poslova današnji dan obilježava radovima učenika Graditeljsko-geodetske tehničke škole iz Splita, jer su generacije obrazovanih mladih ljudi jedino jamstvo da će svijet budućnosti biti svijet u kojem će tolerancija, dijalog te međusobno poštovanje postati temelj i trajni zalog mira:
„Holokaust je vrhunac zamračenja ljudskoga uma i povijesti. Holokaust je drugo ime za mržnju, nepravdu, okrutnost, nevine žrtve, patnju. Prvo kroz poniženja i udaljavanje iz svih sfera javnoga života, zatim otimanjem imovine, te konačno slanjem u logore.
To su mjesta gdje je zlo ušlo u svaku stanicu ljudskoga srca. To su mjesta gdje su i mnoga djeca postala žrtve i anđeli. Jer i jedna nevina žrtva je prevelika žrtva. Mnogi Hrvati su pomogli Židovima i spasili njihove živote, riskirajući vlastiti.
Zato su mnogi postali Pravednici među narodima. To su ona svjetla nade u tamnoj noći ljudske povijesti koja svjedoče da se ne može ubiti i istrijebiti dobrota, a i ljubav. I da narod koji tu ljubav, ali i zajedništvo u sebi nosi, ne treba strahovati za svoju budućnost.„ napisao je to mladi Dominik Sarić, učenik Graditeljsko geodetske tehničke škole iz Splita.
Pogledajte kratak video kolaž radova učenika Graditeljsko-geodetske tehničke škole iz Splita.
Također, predlažemo da posjetite Arheološki muzej u Zagrebu i pogledate izložbu „Priča o Haninom kovčegu“, autora Lubomíra Šula, koja kroz fotografije i plakate priča tragičnu životnu priču malene djevojčice ali sudbinu ogromnog broja žrtava Holokausta, prvenstveno kako bi se mlade generacije obrazovale o užasima Holokausta i važnosti tolerancije. Ne ponovilo se!
