Ministar Božinović u Topuskom na 33. obljetnici postrojavanja „Prvog hrvatskog redarstvenika“

Ono što je pravo, ono što je nepatvoreno, ono uvijek ispliva i zauzme svoje mjesto u povijesti koje mu pripada - Prvi od prvih, hvala vam!

FOTO: MUP

Danas, 4. kolovoza 2023. u Topuskom, povodom obilježavanja 33. godišnjice udruge Prvi hrvatski redarstvenik održana je Svečana akademija na kojoj su prisustvovali potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

U svom pozdravnom obraćanju ministar Božinović istaknuo je: „Zadovoljstvo je biti danas ovdje na 33. obljetnici nakon što ste se prvi puta postrojili kao najhrabriji, najiskreniji hrvatski domoljubi, kao prvi hrvatski redarstvenici i prvi branitelji naše Domovine.“

„S ponosom mogu istaknuti kako smo se i danas, na dostojanstven i primjeren način, prisjetili vaše neizmjerne uloge i obilježili obljetnicu tog postrojavanja prvog hrvatskog redarstvenika, koji se dogodio 5. kolovoza 1990. godine. Dakle, kada ste hrabro, bez imalo ustručavanja, se upustili u nepoznato, ne znajući što možete očekivati i s kakvim ishodom. Kasnije se pokazalo kako je taj znakoviti datum postao, ja bih se usudio reći, najbitniji datum u novijoj hrvatskoj povijesti – pet godina kasnije donio je trijumf i slobodu našem narodu, kojima smo svjedočili svi i u Hrvatskoj, ali i izvan naših granica“, nastavio je ministar.

Naglasio je da su okupljanje i postrojavanje prvih hrvatskih redarstvenika pokazali svima da u Hrvatskoj žive ljudi koji žele živjeti u slobodi, u samostalnoj državi, biti dio demokratskog, civiliziranog svijeta:
 

• „Vođeni domoljubljem i samopouzdanjem, kao prvi redarstvenici, bili ste bespogovorno spremni na najveću žrtvu, na služenje svome narodu, na obranu nove, demokratske hrvatske države.“

Izrazio je zadovoljstvo što Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ nosi upravo to ime: „Ja ne znam koju bolju poruku možemo poslati i cjelokupnoj javnosti i svim našim mladim kolegama, vašim mladim kolegama, koji su se opredijelili za policijski posao nego da služe akademiju koja nosi ime po vama. Jasno i glasno – po vama“, te zaključio: „Ono što je pravo, ono što je nepatvoreno, ono uvijek ispliva i zauzme svoje mjesto u povijesti koje mu pripada.“

„Nije nimalo slučajno da ste prve akcije izveli vi, odnosno vaši kolege i neki među vama, da ste bili na svim ratištima, da je Josip Jović bio prvi hrvatski redarstvenik, da je prvi hrvatski redarstvenik bio i Josip Božičević, da su i Lučko i Rakitje, dakle današnje Antiteroristička jedinica Lučko i Tigrovi iz kojih je nastala ponosna brigada Hrvatske vojske, zapravo svojim korijenima vezani za onaj poligon koji se danas zove Policijska akademija“, kazao je ministar Božinović.

Izrazio je nadu da su pripadnici Udruge zadovoljni ritmom i dinamikom kojom hrvatska policija ostvaruje svoje rezultate, opremljenošću hrvatske policije, promicanjem materijalnoga statusa i profesionalnih standarda policije: „Nadam se da, uz svu kritičnost koju moramo zadržati, ako zbog ničega drugoga to zbog toga što uvijek može biti bolje, da primjećujete to, da ste zadovoljni zbog toga, kao što osjećam taj duh i zajedništvo i zadovoljstvo i ovdje danas. Zaključio bih riječima: Prvi od prvih, hvala vam lijepa.“

Uz ministra Božinovića, sudionicima svečane akademije prigodno su se obratili i predsjednik podružnice udruge Prvi hrvatski redarstvenik Sisačko-moslavačke županije Mato Fofić, predsjednik udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zdravko Lončar, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Špiro Janović te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak.

Obilježavanje 33. godišnjice postrojavanja „Prvog hrvatskog redarstvenika“ započelo je u jutarnjim satima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja hrvatskim braniteljima u Topuskom te Svetom misom za poginule branitelje.

 
Prvi hrvatski redarstvenik

Hrvatska policija bila je prva s legitimitetom i kapacitetom organizirane obrane u počecima Domovinskoga rata te je dala neprocjenjiv doprinos stvaranju hrvatskih oružanih snaga.

Nakon provedenih prvih višestranačkih izbora i konstituirajuće sjednice novog, demokratski izabranog višestranačkog Sabora SRH (30. 5. 1990.) i narušavanja javnog reda i mira u dijelovima Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom, pokrenulo se pitanje brojčanog povećanja hrvatskih redarstvenih snaga.

Povećanje redarstvenih snaga formalno-pravno se moglo provesti jedino u skladu s postojećim saveznim i republičkim zakonima, te je uporište za tu odluku dao članak 25. Zakona o unutarnjim poslovima, temeljem kojega je Republički sekretarijat za unutrašnje poslove prema potrebi društvene situacije ili političkog stanja, mogao prema vlastitoj procjeni formirati onoliki broj jedinica posebne namjene koliko smatra dostatnim.

U srpnju 1990. godine republički sekretar za unutrašnje poslove (ministar unutarnjih poslova) Josip Boljkovac zapovjedio je ustrojavanje tečaja za hrvatske redarstvenike.

Kriterij za odabir zapovjednika i instruktora bila je profesionalnost i dobrovoljnost za preuzimanje dodijeljenih dužnosti, a većina odabranih imala je potrebna policijska znanja, dok su zapovjednici bojni i satnija završili Vojne akademije u tadašnjoj JNA.

Već 1. kolovoza održan je prvi sastanak Zapovjedništva, a 5. kolovoza 1990. godine započeo je Tečaj za obuku policijskih službenika.

Na Policijskoj akademiji u Zagrebu po prvi puta postrojeni su Prvi hrvatski redarstvenici – hrvatski policijski službenici koji su kao predstavnici nove demokratske hrvatske vlasti, kako ih je tri dana kasnije u svom povijesnom govoru nazvao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, započeli organiziranu obranu Lijepe Naše i tu ulogu vješto držali u svojim rukama sve do osnivanja hrvatske vojske, stasale upravo na njihovim temeljima - Prvi hrvatski redarstvenici bili su zametak oružanih snaga u Domovinskom ratu.

Tečaj je započelo oko 1700 kandidata, a tijekom cijeloga kolovoza pristizali su novi kandidati, te je formirana brigada policije – prva legalna hrvatska oružana postrojba u novoj hrvatskoj državi.

Od tog 5. kolovoza 1990. godine, hrvatska je policija rasla, razvijala se i svoju vrijednost potvrđivala tijekom čitavog Domovinskog rata, a krunu doraslosti i značaja za pozitivan tijek i ishod rata, doživjela kroz naše najvažnije vojno redarstvene akcije Bljesak i, odlučujuću - Oluju.



Fotografija: Monografija "Hrvatska policija u Domovinskom ratu"

Pisane vijesti | Obilježavanje godišnjica