Razgovaralo se o upravljanju migracijskim kretanjima, jačanju otpornosti Europske unije te sigurnosnim izazovima s kojima se Europska unija suočava uoči planirane objave nove EU Strategije unutarnje sigurnosti
FOTO: Polish presidency of the Council of the EU 2025
Državna tajnica Irena Petrijevčanin sudjelovala je danas, 30. siječnja, na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u Varšavi, koji je održan nakon što je Poljska 1. siječnja od Mađarske preuzela predsjedanje Vijećem Vijeća Europske unije.
Rasprava ministara bila je posvećena inovativnim rješenjima za upravljanje migracijskim kretanjima, jačanju otpornosti Europske unije sukladno preporukama iz Niinistövog izvješća te sigurnosnim izazovima s kojima se Europska unija suočava u kontekstu usložnjenih okolnosti u svom susjedstvu i to uoči planirane objave nove EU Strategije unutarnje sigurnosti.
Upravljanje migracijskim kretanjima
U odnosu na upravljanje migracijama, državna tajnica Petrijevčanin je ukazala na važnost da države članice kontinuirano procjenjuju učinkovitost mjera kojima odgovaraju na zajedničke izazove te da budu otvorene za razmatranje novih rješenja kako bi se postigli što bolji rezultati.
S obzirom da je stopa vraćanja nezakonitih migranata, unatoč određenim poboljšanjima i dalje nedovoljna, državna tajnica Petrijevčanin pozdravila je novi zakonodavni prijedlog za vraćanje kojeg bi Europska komisija trebala objaviti u ožujku te pozvala da se novim okvirom omoguće prioritetna vraćanja državljana trećih zemalja koji predstavljaju rizik unutarnjoj sigurnosti država članica.
Također, založila se za nastavak političke rasprave na pronalaženju zadovoljavajućih rješenja za readmisiju u treće zemlje iz kojih u Europsku uniju dolazi najveći broj migranata, a u koje se dosad zbog unutarnjih političkih okolnosti vraćanja nisu provodila.
„S obzirom na važnost smanjenja sveukupnog nezakonitog migracijskog pritiska na države na vanjskoj granici kao što je Hrvatska, podržavam daljnji rad na usuglašavanju svih novih koncepata koji bi se moguće nalazili izvan EU-a, posebno onih usmjerenih učinkovitijem vraćanju, ukoliko oni ni u kojem scenariju neće doprinositi dodatnom pritisku na vanjsku granicu. Zato je ključno voditi računa upravo o njihovom geografskom položaju“, istaknula je Petrijevčanin.
Uz navedeno, državna tajnica je podržala napore na pronalaženju učinkovitijih alata za suzbijanje krijumčarenja migranata i sve izravnijih oblika instrumentalizacije migracija te podržala poljsko predsjedništvo u namjeri da nastavi pregovore o Uredbi o sankcijama za prijevoznike koji sudjeluju u olakšavanju nezakonitih dolazaka.
Također je upoznala ministre i s aktivnostima hrvatske policije koje su rezultirale 58%-tnim smanjenjem nezakonitih prelazaka, a koje će u bliskoj budućnosti biti dopunjene i nekim novim oblicima međunarodne policijske suradnje u cilju jačanja sigurnosti Schengena te postupnog ukidanja nadzora na unutarnjim granicama.
Jačanje otpornosti Europske unije
Državna tajnica Petrijevčanin je naglasila kako živimo u vremenu istovremenih raznorodnih ugroza te pozvala na usvajanje
„nove paradigme europske otpornosti koja podrazumijeva pomak od „sektorskog“ prema „međusektorskom“ funkcioniranju“ i uvezivanje relevantnih aktera na europskoj i nacionalnim razinama.
Naglasila je važnost aktera iz privatnog sektora koji su ključni za funkcioniranje dobavnih pravaca, kao i dionika iz civilnog društva koji mogu biti velika podrška u odgovoru na krizne situacije.
Novi sustav otpornosti, istaknula je državna tajnica, mora uključivati i veću uključenost građana što podrazumijeva jačanje javne svijesti o ugrozama, ujednačeniji sustav obuka stručnjaka civilne zaštite te uspostavu modernih sustava ranog upozoravanja i upravljanja krizama, kao što je hrvatski sustav SRUUK preko kojeg se građanima koji se nađu u područjima opasnosti na mobilne uređaje šalju automatizirane obavijesti kako se ponašati u danoj situaciji.
Također, naglasila je važnost uvezivanja civilne i vojne komponente otpornosti za što je ključna tijesna suradnja EU-a i NATO-a.
Pitanja sigurnosti uoči objave nove Sigurnosne strategije EU-a
Državna tajnica Petrijevčanin je navela kako sigurnost mora postati horizontalni element u procesu formulacije svih europskih politika, a područja buduće strategije trebaju na dosljedan način biti integrirana u zakonodavstvo i politike EU-a.
Iz perspektive Hrvatske, u budućem razdoblju još veći naglasak treba staviti na okvir za suzbijanje krijumčarenja migranata, nastavak provedbe mjera na suzbijanju kriminaliteta droga uključujući koncepta za europske luke, borbu protiv pranja novca te jačanje Europola.
S obzirom da je sigurnosni krajolik EU-a obilježen mješavinom tradicionalnih i novih prijetnji, posebno onih koje dolaze iz virtualnog prostora, državna tajnica je podsjetila kako se tijela za provedbu zakona suočavaju s ogromnom količinom podataka koje je potrebno obraditi.
Zaključno je pozvala da se razmotri podrška koju u tome može pružiti umjetna inteligencija te da se u budućem financijskom razdoblju EU-a predvide adekvatna sredstva za istraživanje i razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Priopćenja
