"Ključni prioritet mora biti učinkovita zaštita vanjskih granica. Tijekom prošle godine hrvatska policija uhitila je 1253 krijumčara ljudi", naglasila je državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova
Foto: MUP RH
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske Irena Petrijevčanin sudjelovala je danas 22. siječnja, na Neformalnom vijeću ministara unutarnjih poslova Europske unije, održanom u Nikoziji, na početku ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Središnja tema sastanka bila je usmjerena na održivi pristup vraćanju državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka u Europskoj uniji. Ministri su se složili kako učinkovita politika vraćanja zahtijeva jasan i čvrst zakonodavni okvir. U tom je kontekstu državna tajnica Petrijevčanin istaknula da se Republika Hrvatska zalaže za što skorije usvajanje nove Uredbe o vraćanju, kao i za jačanje mandata Agencije Frontex u provedbi vraćanja migranata koji nemaju pravo na azil. Naglasila je važnost provođenja vraćanja ne samo iz država članica EU-a, već i iz susjednih trećih zemalja, kako bi se smanjio pritisak na vanjske granice Europske unije.
Govoreći o jačanju sigurnosti schengenskog prostora i nacionalnim mjerama koje Hrvatska poduzima u zaštiti granice, državna tajnica Petrijevčanin je istaknula važnost hrvatske vanjske granice kao najdruže kopnene vanjske granice EU-a te u tom smislu svakodnevnog angažmana više od 6500 policajaca. U kontekstu dobrovoljnog ili prislinog vraćanja ilegalnih migranata, Hrvatska je povećala broj povrataka i zato se zalažemo za efikasniji pristup država članica. Podržavamo i EU centre za vraćanje za koje ističemo da trebaju biti što dalje od naših granica odnosno ne na području jugoistoka Europe, već bliže područjima s kojih migranti najviše dolaze na područje EU. Irena Petrijevčanin posebno je naglasila kako migracije često iskorištavaju organizirane kriminalne mreže te da je samo tijekom prošle godine hrvatska policija uhitila 1253 krijumčara ljudi.
Za jačanje sigurnosti schengenskog prostora, naglasila je:
"Ključni prioritet mora biti učinkovita zaštita vanjskih granica. Što bolje štitimo granicu, manje nezakonitih migranata i samim time i manje postupaka vraćanja će biti. Hrvatski policijski službenici pružaju potporu i susjednoj Bosni i Hercegovini u okviru stalnih snaga Frontexa koje su ondje angažirane. Hrvatska se zalaže za nastavak frontexovih djelovanja u BiH, a hrvatska policija u tom smislu daje podršku i kroz zajedničke patrole. Sve ovo dodatno potvrđuje potrebu da se učinkovite kompenzacijske mjere provode već prije dolaska migranata na područje Schengena, kojem Hrvatska pripada i čiju najdulju vanjsku kopnenu granicu štiti. To je osobito važno u kontekstu sve češće instrumentalizacije migracija kao oblika hibridnih ili proxy prijetnji. "
Na sastanku su ministri također razmijenili mišljenja o ulozi međunarodnih organizacija, prije svega UNHCR-a i IOM-a, u pružanju potpore državama članicama u provedbi programa dobrovoljnih vraćanja i reintegracije migranata u zemljama porijekla. Ta je potpora posebno važna u vremenu kada se migracijska politika nalazi u središtu političkih rasprava, ne samo na razini Europske unije, već i globalno.
Zaključeno je kako vraćanje migranata koji nemaju pravo boravka u Europskoj uniji mora počivati na jasnim pravilima i održivom pristupu, koji obuhvaća donošenje i provedbu odluka o vraćanju, osiguravanje suradnje trećih zemalja porijekla migranata, kao i povezivanje migracijske politike s viznom politikom EU-a.
Pisane vijesti |
Međunarodna suradnja
