Foto: MUP
Pokazatelji stanja sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj u protekloj godini, u odnosu na prethodnu, 2008. godinu, govore da je:
- smanjen ukupan broj prometnih nesreća za 3 120 ili 5,8 posto,
- smanjen broj nesreća s poginulim osobama za 96 ili 16,4 posto,
- smanjen broj nesreća s ozlijeđenim osobama za 535 ili 3,4 posto,
- manji broj poginulih osoba za 120 ili 18,1 posto (2008. - 664, 2009. - 544),
- broj teško ozlijeđenih osoba smanjen za 144, odnosno za 3,6 posto,
- broj lakše ozlijeđenih osoba smanjen za 464 ili 2,5 posto.
Više vozača - manje poginulih
Od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća njih
341 (62,7 posto) preminulo je na mjestu nesreće,
58 (10,7 posto) pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a
145 (26,6 posto) u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće.
Ovoliki broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama u Republici Hrvatskoj je na razini davne 1965. godine. Istodobno, i ostali pokazatelji su na najnižoj razini unatrag petnaestak godina. Treba naglasiti da su ova smanjenja postignuta u uvjetima stalnog povećanja broja vozila i vozača na hrvatskim cestama i povećanja ukupnog obujma prometa na cestama. I strani državljani zastupljeni su u značajnom broju u prometnim nesrećama i stradavanjima u njima, odnosno, sudjelovali su u 15,8 posto prometnih nesreća koje su se dogodile na području Republike Hrvatske, a među smrtno stradalima njih je oko 10 posto.
Najteže prometne nesreće događaju zbog ljudskih pogrešaka, odnosno, grubog kršenja prometnih pravila i nepoštivanja prometne signalizacije. I dalje je
glavni uzrok smrtnog stradavanja brzina pa je zbog nepoštivanja njenog ograničenja ili neprilagođivanja brzine uvjetima na kolniku, poginulo preko
56 posto ukupnog broja poginulih osoba. Do smrtnih stradavanja, u 36,6 posto slučajeva došlo je prilikom slijetanja vozila s kolnika itd.
Smanjen je i broj prometnih nesreća i stradavanja u njima koje su prouzrokovali mladi vozači (osobe od 16 do 24 godine), što i nije čudno s obzirom na ukupno smanjenje. Smanjio se i udjel u svim nesrećama i stradavanjima koje je prouzrokovala ova skupina vozača.
Više podataka o prometnim nesrećama i stradavanjima pročitajte na:
Stanje sigurnosti cestovnog prometa u 2009. godini.
Aktivnosti policije i zakoni dali rezultate
Tijekom 2009. godine policija je uložila maksimalne napore kako bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podiglo na višu razinu, odnosno, približilo europskim standardima. Policija je tako poduzela niz preventivno-represivnih mjera i aktivnosti od kojih, kao najvažnije izdvajamo:
- osiguranje vidljive i kontinuirane nazočnosti policijskih službenika na cestama te maksimalno pokrivanje svih cestovnih pravaca koji se statistički iskazuju kao ugroženi, kako bi se na taj način preventivno djelovalo na vozače i suzbilo, u što većoj mjeri, činjenje prometnih prekršaja;
- provođenje ciljanih aktivnosti na mjestima i u vrijeme kada se događaju najteže prometne nesreće;
- sankcioniranje prometnih prekršaja koji dovode do najtežih prometnih nesreća, odnosno na taj način preveniranje uzroka nastanka prometnih nesreća (vožnja nepropisnom brzinom, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, nepropisno pretjecanje, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje i zadržavanje pješaka na kolniku, prekršaji vozača mopeda i motocikla);
- dosljedna primjena policijskih ovlasti iz članaka 134., 135. i 137. Prekršajnog zakona i članka 308. Kaznenog zakona, prema vozačima koji čine najteže prometne prekršaje, a posebice prema recidivistima;
- posebna pozornost usmjerena je i na mlade vozače - recidiviste, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost (nekorištenje zaštitne kacige i sigurnosnog pojasa);
- unaprjeđenje procesa obuke vozača i tehničkih pregleda vozila;
- maksimalno su stavljeni u funkciju svi raspoloživi uređaji i oprema, koja se koristi za nadzor u prometu, kao i sva vozila s policijskim obilježjima te je u provođenje planiranih aktivnosti uključen maksimalan broj policijskih službenika;
- u provođenje akcija u prometu maksimalno je angažirana i Mobilna jedinica prometne policije;
- uključivanje u ove aktivnosti i civilnih auto-ophodnji, sa službenim vozilima bez policijskih obilježja;
- intenziviranje preventivno-represivnih mjera prema ciljanim skupinama sudionika u prometu,
odnosno vozačima mopeda, motocikala, bicikla te pješacima;
- senzibiliziranje javnosti i edukacija sudionika u prometu kroz provođenje kampanja usmjerenih na vožnju pod utjecajem alkohola i droga, brzinu, mlade vozače, djecu, vozače bicikla, motocikla i mopeda, pješake, starije osobe, osobe s invaliditetom;
- ostvarivanje pune suradnje s medijima, u svrhu propagiranja poželjnih ponašanja u prometu i ukazivanja na posljedice koje proizlaze činjenjem prekršaja zbog kojih se najčešće događaju prometne nesreće.
Razvidno je da su poduzete preventivne i represivne mjere te aktivnosti doprinijele pozitivnom trendu poboljšanja stanja sigurnosti cestovnog prometa u odnosu na prethodnu godinu, koje se iskazuje kroz smanjenje broja prometnih nesreća, poginulih, teško i lako ozlijeđenih osoba. Nadamo se da će daljnje usmjerene aktivnosti dovesti i do ostvarivanja zacrtanog cilja
Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006. do 2010. godine od 10 smrtno stradalih sudionika u prometu na sto tisuća stanovnika.
I zakonska regulativa omogućila je brže i učinkovitije provođenje odredbi zakona iz ovog područja tako da se u javnosti stvara dojam izvjesnosti kažnjavanja svih onih koji grubo krše prometne propise.
Uzrok boljem stanju je i mobilizacija stručne i ine javnosti koja se intenzivno angažira na ovom problemu.
Nikad nije bilo toliko raznih subjekata, od udruga građana, strukovnih udruga do državnih institucija
koje organiziraju i provode razne aktivnosti, seminare, okrugle stolove i slično, a sve na temu sigurnosti cestovnog prometa.
U 2010. nastavljamo dalje
I u 2010. policija će poduzeti cijeli spektar aktivnosti u cilju zadržavanja i podizanja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa. Aktivnosti se kreću od suradnje s lokalnom samoupravom, medijima, udrugama osoba s invaliditetom preko škola i autoškola sve do javnih prijevoznika i vjerskih zajednica. Također,
posebnu pozornost posvetit će upravo djeci, pješacima, biciklistima, traktoristima i vozačima mopeda i motocikla, kao skupinama koje su najugroženije. Na polju represivnog djelovanja postupanje policije usmjeriti će se na sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja koji su usko povezani s događanjem najtežih prometnih nesreća i recidivistima.
Međutim, aktivnost prometne policije jedan je od faktora koji utječe na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica, ali nikako nije jedini. Primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može se kontinuirano ostvarivati isključivo i samo poduzimanjem preventivnih i represivnih mjera od strane policije.
U cilju postizanja željenog stupnja sigurnosti svih sudionika na našim prometnicama, nužno je sustavno poduzimanje sveobuhvatnih aktivnosti. Odnosno, nužno je ostvarivanje optimalne uvezanosti kako bi se, osim policije, aktivnije uključila i sva druga ministarstava, nadležne institucije i subjekti te poduzeli zajednički napori svih koji se bave sigurnošću prometa.
Kao jednu od mogućnosti daljnjeg poboljšanja stanja sigurnosti vidimo i u žurnijem i prikladnijem prijevozu ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, odnosno, uvođenju hitne helikopterske medicinske pomoći.
Svakako, bitan je preduvjet poboljšanja sveukupnog stanja sigurnosti cestovnog prometa i podizanje prometne kulture svih sudionika u prometu, odnosno, kontinuirano obrazovanje i provođenje prometnog odgoja mladih kroz programe primjerene njihovom uzrastu.
Na kraju, nadamo se da će i mediji dati značajniji doprinos podizanju prometne kulture stanovništva te da će, osim
crne kronike u kojoj se uglavnom opisuju posljedice prometnih nesreća, kroz razne edukativne sadržaje više propagirati pozitivno ponašanje u prometu.
*
Podatci u tekstu i korisnom linku su prethodni, a konačni rezultati očekuju se u veljači 2010. godine.
Stranica
