Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori odnosno uvjeti koji pogoduju činjenju kaznenih djela ili nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa prema osobnoj i društvenoj imovini, nedovoljna fizička i tehnička zaštita i drugi propusti potencijalnih žrtava.
Primjerice, krađa sa svojim svemogućim oblicima, pored motiva leži u čestoj prilici koju stvara žrtva. Velik broj građana iskazuje veliku brižnost u pogledu čuvanja svoje i društvene imovine što kradljivci vješto koriste. Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti. U svakom slučaju, ostaje činjenica da su pri svakoj provali neizbježne posljedice za žrtvu. Ne radi se samo o pretrpljenoj šteti nego je provala i psihičko opterećenje. Dom žrtve više nije siguran i to uzrokuje strah od budućnosti jer ako je jednom provaljeno situacija se može u svakom trenutku ponoviti. Između ostalog, često se zbog nesnalaženja, neinformiranosti i nemarnosti žrtve, na krivi način tumači uloga policije i narušava određena društvena uloga pa i povjerenje u policiju.
Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor tj. aktivnosti u okviru primarnog suzbijanja kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i socijalnu okolinu i na faktore koji utječu na mogućnost pojavljivanja kriminaliteta.
- Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja
i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima
- Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo,
dojave policiji
- Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja
- Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među stanovnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima
- Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin
- Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu i movinu i imovinu drugih, obilježavaju imovinu, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu poboljšanje za sigurniju okolinu
- Susjedski nadzor znači i uočljivost, primjerice, u susjedstvima gdje ljudi rade ili se djeca igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonosi se tome da se osjeća njihovo prisustvo, što znači da su takva područja manje interesantna za bilo koju vrstu kriminala
- Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje drugima u nevolji) a to je ono ponašanje u kojem neki čovjek ili grupa ljudi dolaze u pomoć nekom drugom čovjeku ili grupi
- Cilj susjedskog nadzora nije samo «motrenje i obavješćivanje» nego i preuzimanje odgovornosti za druge, povećanje razine osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema
- Također se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljšavaju
- Policija će kroz edukaciju i informiranje građana pripomoći da oni bolje prepoznaju kriminogene čimbenike i kako na njih treba reagirati.
Susjedski nadzor odnosi se prvenstveno na provale u stanove, šupe, garaže, pa na provale u vozila na zajedničkim parkiralištima i na sve ono gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika, te na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima s ciljem raznih prijevara građana.
Operativne zadaće policije biti će usmjerene ka ukazivanju na određene probleme nekog područja i s tim u vezi predlagati, a zatim i zajednički s predstavnicima građana, lokalne vlasti i dr. provoditi određene preventivne aktivnosti. Bit će određeni policijski službenici koji će na temelju analize stanja i oblika kriminaliteta organizirati sastanke i provoditi edukaciju građana.
Individualna savjetovanja u vezi sa sigurnošću imaju visoko mjesto na ljestvici vrijednosti policijskog rada na prevenciji i te se mogućnosti neće zanemarivati već naprotiv poticat ćemo građane da nam se u svakoj prilici obrate za savjet. Prilikom pružanja takvih savjeta poticati ćemo građane na poduzimanje neke od preventivnih mjera opisanih u knjižici Policijske uprave zagrebačke «Kako (si) pomoći».
Pozivamo sve zainteresirane građane, posebice grupe stanara, da se jave područnim policijskim postajama radi dogovora oko organizacije edukacija.
Također, u provođenju ove akcije očekujemo znatnu pomoć svih Vijeća gradskih četvrti grada Zagreba.
