Zagrebački Odjel gospodarskog kriminaliteta u suradnji s Poreznom upravom, Odjelom za otkrivanje porezno–kaznenih djela, proveo je kriminalističko istraživanje nad poslovanjem više trgovačkih društava sa sjedištem u Zagrebu, čiji su osnivači i direktori (1980. i 1979.) državljani Slovenije.
Poslovanje trgovačkih društava osumnjičeni su vodili izdajući zajmove – kredite, ostvarujući tako dobit na koju nisu obračunavali ni plaćali porez. Kako bi prikrili tako ostvarenu dobit, nisu vodili trgovačke i poslovne knjige koje su po zakonu bili dužni voditi. Pretragom poslovnih prostorija kao i računalne opreme koju su društva koristila u poslovanju, prikupljena je određena dokumentacija te podaci i tragovi značajni za kazneni postupak.
Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja policija je protiv osumnjičenih podnijela kaznenu prijavu – posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, zbog kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, iz čl. 292. st. 1. toč. 4. i st. 2. Kaznenog zakona te povrede obveze vođenja trgovačkih knjiga, iz čl. 287. st. 1. Kaznenog zakona.
Tom prijavom osumnjičenima se na teret stavlja da su, u cilju pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi, kao odgovorne osobe u trgovačkim društvima, propustili voditi poslovne knjige koje su po zakonu dužni voditi, između ostalog knjige ulaznih i izlaznih računa, glavnu knjigu, pomoćnu knjigu i druge evidencije za 2004. i 2005. godinu, o poslovima davanja zajmova-kredita, kroz koje su ostvarili dobit na koju nisu obračunavali ni u državni proračun uplaćivali porez na dobit od 20 posto iznosa dobiti. Na taj su način oštetili Državni proračun RH i to: 30-godišnjak za 228.606,28 kuna, a 31-godišnjak za 60.568,23 kn.
Loši poslovni običaji i nezakonitosti u radu istraženih društava i odgovornih osoba nude znakovitu sliku o razmjerima rizika koje može nositi sklapanje poslova s takvim društvima, posebice kad su u pitanju zajmovi koji se građanima nude kroz promotivne materijale primamljivih sadržaje na koje sve češće nailazimo na ulici, u javnim objektima, u poštanskim kutijama i brisačima vozila.
Istraživanje poslovanja sličnih društava se nastavlja, a policija i ovu priliku koristi za preporuku građanima kako je u njihovu interesu uvijek prije ugovaranja zajma pribaviti mišljenje stručnih osoba o svim pravnim učincima koje nosi jedan takav pravni posao. Osobito ukoliko kreditiranje ne ugovaraju u bankama ili sličnim financijskim subjektima. Na taj način otklanja se opasnost od tzv. zelenaškog ugovaranja, koje karakterizira nerazmjerna vrijednost instrumenata osiguranja povrata zajma u korist davatelja.