Idemo na put - a provalnici?

• novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na čuvanje kod osoba od povjerenja);
• ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, tegli za cvijeće i sličnim mjestima;
• ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići;
• organizirate da osoba od povjerenja češće prazni poštanski sandučić;
• adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja;
• ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.

Kako smanjiti mogućnost provale?

Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin.

Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.

Preporučujemo:

• Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.
• Budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogućava da čujete posjetitelje (uključen usisavač, mikser, sušilo za kosu, glasno slušanje glazbe …) ili ste u udaljenim dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum vrt …). Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.
• U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata pa se osigurajte «špijunkom» kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa. Telefonski broj potražite sami na informacijama.
• Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl. pa ugradite dodatnu zaštitu.
• Provalnici često proučavaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca … Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju …
• Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti.
• Ne pričajte svima da nekuda putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti «na sva zvona» da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu.

Dobar susjed – siguran stan

Policijska uprava zagrebačka provodi preventivnu akciju "Dobar susjed - siguran stan.

• Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima.
• Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo, dojave policiji.
• Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja.
• Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među stanovnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima.
• Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin.
• Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu imovinu i imovinu drugih, obilježavaju imovinu, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu poboljšanje za sigurniju okolinu.
• Susjedski nadzor znači i uočljivost. Primjerice: u susjedstvima gdje ljudi rade ili se djeca igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonosi se tome da se osjeća njihovo prisustvo, što znači da su takva područja manje interesantna za bilo koju vrstu kriminala.
• Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje drugima u nevolji), a to je ono ponašanje u kojem neki čovjek ili skupina dolaze u pomoć nekom drugom čovjeku ili skupini ljudi.
• Cilj susjedskog nadzora nije samo «motrenje i obavješćivanje» nego i preuzimanje odgovornosti za druge, povećanje razine osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema.
• Također se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljšavaju.
• Policija će kroz edukaciju i informiranje građana pripomoći da oni bolje prepoznaju kriminogene čimbenike i kako na njih treba reagirati.

Ako želite saznati više o samozaštitnom ponašanju i drugim zaštitama za dom, s povjerenjem se za besplatan savjet obratite nekom od Informativnih centara za prevenciju (u Zagrebu, Varaždinu, Bjelovaru, Karlovcu,).

Sretan put i ugodan godišnji odmor!

Vaš MUP