Vezano uz objave tjednika s kojima je javnost upoznata tijekom današnjeg dana Ministarstvo unutarnjih poslova, zbog istinitog i točnog izvješćivanja, želi ukazati na određene činjenice
Vezano uz objave tjednika s kojima je javnost upoznata tijekom današnjeg dana Ministarstvo unutarnjih poslova, zbog istinitog i točnog izvješćivanja, želi ukazati na sljedeće činjenice:
Kao i nebrojeno puta do sada Ministarstvo unutarnjih poslova odbacuje navode o odgovornosti za tragično stradavanje djevojčice koje se dogodilo u studenom 2017. godine na području Republike Srbije, a u blizini državne granice s Republikom Hrvatskom. Naglašavamo da su očevid na mjestu nesreće provodili policija i odvjetništvo Republike Srbije, dok je hrvatska policija o svim saznanjima kojima je raspolagala izvijestila nadležno državno odvjetništvo u Republici Hrvatskoj. Također smo se o svim saznanjima očitovali javnosti koja je upoznata s činjenicom da je u navedenom slučaju podnijeta i kaznena prijava, zbog čega nismo u mogućnosti iznositi više detalja.
Neupitno je da se radi o tragičnom događaju za izbjegličku zajednicu i obitelj, kojoj i ovom prilikom izražavamo sućut. Međutim, postupanje hrvatske granične policije nije ni na koji način utjecalo na uzrokovanje nesreće. Naprotiv, policijski službenici poduzeli su sve kako bi pružili pomoć i pokušali spasiti život, tada teško ozlijeđene djevojčice.
Više puta smo naglasili kako se Ministarstvo unutarnjih poslova zalaže i kako provodi zakonite, održive i kontrolirane migracije s ciljem zaštite sigurnosti građana Republike Hrvatske, kao i budućih tražitelja međunarodne zaštite. Policijski službenici ovog Ministarstva koji svakodnevno obavljaju nadzor državne granice sukladno dobroj Schengenskoj praksi, Zakoniku o schengenskim granicama te pozitivnim pravnim propisima nacionalnog zakonodavstva, vrlo su dobro upoznati i posebno obučeni za postupanje prema potencijalnim tražiteljima međunarodne zaštite. Imaju obavzu omogućiti osobama izjašnjavanje o traženju međunarodne zaštite i službeno zaprimiti njihovu namjeru za podnošenjem zahtjeva. Obuka policijskih službenika u segmentu temeljnih prava i postupanja u slučajevima traženje međunarodne zaštite provedena je i kontinuirano se nastavlja provoditi kako samostalno, tako i u suradnji s Frontexom, UNHCR-om i Hrvatskim pravnim centrom.
Sustav međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj (azil ili supsidijarna zaštita) dostupan je i provodi se sukladno odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji je usklađen s važećim međunarodnim i europskim standardima.
Ono što je ovdje svakako potrebno naglasiti, a često se i olako ispušta iz vida, jest da smo odredbama tog istog Zakona (članak 19. stavak 5) obvezni zaštititi osobne i sve druge podatke koji su prikupljeni tijekom postupka traženja međunarodne zaštite te se ti podaci ne smiju dostavljati tijelima koja ne sudjeluju u postupku. Poštujući Zakon nismo u mogućnosti iznositi čitav niz detalja o pojedinačnom slučaju i postupku osobama koje ne sudjeluju u postupku i nemaju punomoć za pravno zastupanje stranaka, pa tako niti predstavnicima raznih nevladinih organizacija.
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisuje situacije kada se tražiteljima međunarodne zaštite može ograničiti kretanje smještajem u prihvatni centar za strance. Ograničenje kretanja određuje se samo ako su ispunjeni zakonski uvjeti, primjerice ako je to potrebno radi provjere identiteta i državljanstva ili kada postoji opasnost od bijega, kada je to potrebno radi sprječavanja zlouporabe postupka ili radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske. Mjera ograničenja kretanja primjenjuje se isključivo kada su individualnom procjenom utvrdi da je takva mjera nužna te se isto tako individualnom procjenom određuje vrsta mjere ograničenja kretanja i njeno trajanje.
Takvo ograničenje kretanja određuje se rješenjem, za koje je osigurana sudska zaštita prava i interesa, odnosno protiv takvih rješenja je moguća tužba nadležnom upravnom sudu, a isto rješenje sadrži i pouku o pravnom lijeku te se osobe upoznaju s mogućnošću korištenja instituta besplatne pravne pomoći u postupku pred upravnim sudom.
Za jedan broj osoba koje su tražile međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj u ožujku ove godine, koje nemaju nikakve isprave o identitetu, trenutno je na snazi rješenje o ograničenju kretanja u Tranzitno-prihvatnom centru Tovarnik. Ograničenje kretanja ne sprječava provođenje postupka međunarodne zaštite, već upravo suprotno, postupak međunarodne zaštitite se provodi prioritetno. Postupak se provodi u što kraćim rokovima kako bi ograničenje kretanja trajalo samo onoliko koliko je to nužno.
Za osobe koje su smještene u Tovarniku donesena su rješenja o njihovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu. Rješenja su im uručena te su sve osobe iskoristile mogućnost korištenja besplatne pravne pomoći i izabrale su odvjetnika s liste pružatelja besplatne pravne pomoći.
Optužbe i navodi da ovo Ministarstvo tražiteljima međunarodne zaštite u Tranzitno-prihvatnom centru Tovarnik ne omogućava pružanje pravne pomoći i pristup odvjetnika nisu točne i ni na koji način ne doprinose zaštiti najboljeg interesa ni odraslih osoba niti djece, već manipulaciji i krivom informiranju sveukupne javnosti i budućih potencijalnih tražitelja međunarodne zaštite o tom institutu.
Ministarstvo unutarnjih poslova u ovim, kao i u svim postupcima međunarodne zaštite vodi računa da osobe ostvare potrebna postupovna jamstva, kao što su informiranje o postupku, pravo na prevoditelja, pravo na osobni intervju i već spomenuto pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Pored svega navedenog, sve osobe pregledao je liječnik i psiholog, a standard smještaja u Tranzitno-prihvatnom centru Tovarnik je na visokoj razini.
Centar je u funkciji od 1. srpnja 2017. godine, a na izgradnju i opremanje Centra utrošeno je 27.194.044,88 kuna. Sastoji se od smještajnog i upravnog dijela, a dio za prihvat i smještaj državljana trećih država površine je 1.175 m2 i čine ga prostorije za prihvat i dnevne aktivnosti u prizemlju te košarkaško, rukometno i dječje igralište. Na katu se nalaze prostorije za spavanje (14 četverokrevetnih soba, dvije obiteljske trokrevetne sobe) te prostorije za igru djece i knjižnica.
O svemu navedenome osobno su se mogli uvjeriti zaposlenici Ureda pučke pravobraniteljice i Ureda pravobraniteljice za djecu koji su razgovarali s tražiteljima međunarodne zaštite o svim pitanjima u vezi postupka koji se vodi, što uključuje i pitanje pružanja pravne pomoći, uvjeta smještaja, zdravstvenog stanja i drugih osobnih okolnosti.
Vezano uz navode o postupanju hrvatske policije prema nezakonitim migrantima, skrećemo pažnju da je riječ o opetovanim optužbama koje su izrečene u stranim zemljama, najčešće u Republici Srbiji, i to od migranata koji su više puta nezakonito pokušali ući u Republiku Hrvatsku. Te pritužbe u javnom prostoru prenose humanitarne organizacije, pojedine institucije u Republici Hrvatskoj i nevladine udruge, i to unatoč činjenici, što su iz ranije navedenih razloga, teško provjerljive. Smatramo da takve optužbe i navodi ne bi trebali biti predmetom javne rasprave kako bi se izbjeglo ponavljanje slučaja „deportiranog djeteta bez pratnje“ koje nakon provjere navoda nije bilo niti bez pratnje, niti deportirano.
I ovom prilikom želimo istaknuti kako nezakoniti migranti teritorij Republike Hrvatske koriste za nezakonit nastavak putovanja u druge države članice EU-a, odnosno u Republiku Hrvatsku ne dolaze primarno s namjerom ostvarivanja prava na međunarodnu zaštitu, o čemu svjedoče i konkretni brojčani pokazatelji obustavljenih postupaka za odobravanje međunarodne zaštite poglavito zbog sekundarnih kretanja. Radi postizanja svog cilja, migranti, osim što koriste usluge krijumčara, za pomoć se obraćaju i raznim nevladinim udrugama. Upravo uzimajući u obzir činjenicu da postoje organizirane skupine i pojedinci koji iskorištavaju ranjivost ovih osoba, hrvatska policija u suradnji sa susjednim policijama provodi kriminalistička istraživanja s posebnim naglaskom na krijumčarenja ljudima i nezakonite prelaske državne granice. Ne želimo da se itko na kriminalan način okoristi njihovom tragedijom te ih dovodi u zabludu glede njihovog zakonitog boravka i prava na području Republike Hrvatske.
Svjesni svih ovih pitanja, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova sudjeluju u raspravama o konsolidaciji Europskog migracijskog programa i reformi Zajedničkog europskog sustava azila, dajući doprinos uspostavi učinkovitih mehanizama za suočavanje sa svim navedenim izazovima kao i sustava azila otpornog na buduće krize. Nasuprot učestalim navodima u medijskom i javnom prostoru Republika Hrvatska će svoj strateški cilj pristupanja Schengenskom prostoru ostvariti ispunjavanjem svih potrebnih uvjeta i provedbom relevantnih politika Europske unije, što svakako uključuje uvažavanje dostojanstva i prava pojedinaca, kao i puno poštivanje ljudskih prava.
Ministarstvo unutarnjih poslova zaštitom hrvatskih granica prvenstveno štiti građane Republike Hrvatske i ostalih država članica Europske unije, ali isto tako štiti i prava svih osoba koje se zateknu na njezinom teritoriju, pritom posebno vodeći računa o ranjivim skupinama migranata. Procedura traženja i odobravanja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj je zakonski definirana i jasno su određene institucije koje poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti. U tom smislu Ministarstvo unutarnjih poslova poštuje pravni poredak i provodi zakonodavni okvir Republike Hrvatske.
Priopćenja
