Interpol državama članicama omogućava trenutnu razmjenu informacija preko svojeg Globalnog komunikacijskog sustava I 24/7 (u daljnjem tekstu I 24/7). Nadalje, pomaže im u borbi protiv kriminala održavanjem centraliziranih baza podatka o ukradenom oružju, eksplozivima, putnim ispravama, vozilima, identifikacijskim ispravama, administrativnim ispravama, potraživanim osobama i teroristima.
Republika Hrvatska postala je članica Interpola u studenom 1992. godine na redovnom zasjedanju Generalne skupštine Interpola i potom na nacionalnoj razini ustrojava Središnji nacionalni ured Interpola (NCB Zagreb). Danas je NCB Zagreb, odsjek u sklopu Odjela za međunarodnu policijsku suradnju Uprave kriminalističke policije.
Interpol je jedina međunarodna organizacija koja u ovom trenutku posjeduje sustav međunarodnih tjeralica na globalnoj razini koji je ujedno, putem isto tako jedinstvenog Globalnog komunikacijskog sustava I 24/7, dostupan u svih 188 država članica. Prve interpolove tjeralice raspisane su još 1947. godine. Interpol je tijekom godina, kako se za tim ukazivala potreba, razvio različite oblike tjeralica i objava koje su označene različitim bojama obrazaca, tj. boje interpolovog logo-a na prvoj strani obrasca i bojom margina. Tjeralice i objave koje se trenutno koriste su crvene tjeralice, plave, žute, zelene, crne i narančaste objave te specijalne objave UN-a i Interpola.
Crvene tjeralice
Crvene tjeralice raspisuju se za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja kaznenog postupka protiv njih ili zbog izdržavanja kazne zatvora. Njihova je svrha privremeno uhićenje potraživane osobe sa ciljem njenog izručenja državi koja je potražuje. Potrebno je napomenuti da se ne radi o međunarodnom nalogu za uhićenje, već o obavijesti državama članicama da se neka osoba potražuje u određenoj državi ili u više država iz određenih razloga, a države članice Interpola po toj tjeralici postupaju ili pak ne postupaju, sukladno svojem nacionalnom zakonodavstvu. Tjeralicu ne raspisuje država koja osobu potražuje, već je na zahtjev nadležnih tijela te države raspisuje Glavno tajništvo Interpola (u daljnjem tekstu IPSG). Zahtjev (elektronički obrazac) se ispuni u Središnjem nacionalnom uredu Interpola (u daljnjem tekstu NCB), tj. u njega se unesu osobni podaci, identifikacijski materijali, pravosudni podaci o postupku i kaznenom djelu te podaci o tijelu koje vodi postupak i koje osobu potražuje, nakon čega se obrazac šalje IPSG-u. Međunarodne tjeralice mogu biti javne.
Više o crvenim tjeralicama pročitajte ovdje.
Plave objave se raspisuju za osobe o kojima je potrebno pribaviti više informacija. Osobe o kojima se informacije prikupljaju mogu biti počinitelji kaznenih djela o kojima ne postoji dovoljno informacija za raspisivanje crvene tjeralice, potencijalni svjedoci kaznenih djela, osobe oštećene kaznenim djelom te počinitelji tzv. roditeljskih otmica u situacijama kada pitanje starateljstva nije do kraja riješeno i ne postoji mogućnost raspisivanja crvene tjeralice. Informacije koje se mogu prikupljati mogu se ticati identiteta osoba za kojima se raspisuje plava objava, pronalaska tih osoba, tj. utvrđivanja njihovog boravišta ili pribavljanja podataka o njihovim prethodnim kriminalnim aktivnostima. Podaci koji se nalaze u plavim objavama gotovo su identični onima u crvenim tjeralicama.
Žute objave raspisuju se za nestalim osobama ili za osobe koje nisu u stanju odati podatke o svojem identitetu. Po svojem sadržaju razlikuju se od crvenih tjeralica po izostajanju dijela sa pravosudnim podacima i po dodatnim podacima temeljem kojih je moguće identificirati određenu osobu*. Ukoliko se radi o nestaloj odrasloj osobi koja ima poslovnu sposobnost, država koja je pronađe prvo će je upitati želi li ta osoba da se o njenom pronalasku obavijesti policija države koja je nestanak objavila i osoba koja je objavu tražila ili ne jer često nije riječ o običnim nestancima, već o bijegu od nasilnog člana obitelji i sl. Ukoliko se radi o nestalom djetetu, država koja ga pronađe o tome će odmah izvijestiti NCB koji je objavu raspisao, a dijete staviti pod skrb za to nadležne institucije te o tome odmah izvijestiti i najbliže diplomatsko ili konzularno predstavništvo države koja je raspisala objavu. Žute objave često se koriste u slučajevima tzv. „roditeljskih otmica“ djece, kad se za roditeljima raspisuju plave objave ili crvene tjeralice, a za djecom žute objave.
* Zubni karton, detaljni opis odjeće i nakita koji je osoba nosila u vrijeme nestanka te opis prtljage koju je imala sa sobom.
Zelene objave raspisuju se za osobama koje su poznate kao počinitelji kaznenih djela u tri ili više država ili kaznenih djela koja se tiču tri ili više država. Zelene objave, za razliku od prethodno navedenih, ne mogu biti javno objavljene. Svrha tih objava jest upozoriti policije i druge agencije za suzbijanje kriminaliteta država članica Interpola na osobe koje su poznati višestruki počinitelji kaznenih djela, za kojima u tom trenutku nije raspisana neka druga vrsta međunarodne objave.
Crne objave se raspisuju sa ciljem identificiranja neidentificiranih leševa. Ne mogu biti javno objavljene. Svaka crna objava se odmah po raspisivanju uspoređuje s podacima iz žutih objava.
Narančaste objave nastale su početkom 2004. godine na inicijativu Generalnog tajništva Interpola i NCB-a Rim. Ono što najviše razlikuje narančaste objave od crvenih tjeralica i ostalih objava jest činjenica da se one odnose isključivo na predmete, a ne sadrže podatke o eventualnim počiniteljima. Njihova svrha jest dostavljanje podataka policijama i ostalim službama za borbu protiv kriminaliteta te službama osiguranja u zračnim lukama i na drugim lokacijama na kojima se okuplja veći broj ljudi, o eksplozivnim napravama i prikrivenom oružju koje je pronađeno. Uz aktovke s eksplozivom i pisma bombe na narančastim objavama nalaze se i pištolji koji izgledaju kao mobilni telefoni ili privjesci za ključeve.
Premda su narančaste objave nastale prije šest godina one nisu najmlađa vrsta interpolovih objava/tjeralica. Posljednje u nizu su posebne objave UN-a i Interpola koje je IPSG počeo objavljivati 2005. godine na zahtjev UN-a, sa ciljem učinkovitije UN-ove borbe protiv terorizma, tj. učinkovitije provedbe rezolucija koje od država članica UN-a zahtijevaju provedbu mjera za borbu protiv terorizma Al Quaeda-e, Talibana i onih koji ih podupiru. UN je izglasao rezoluciju 1617 na koju je Generalna skupština Interpola pozitivno odgovorila rezolucijom AG-2005-RES-05 i dala IPSG-u mogućnost kreiranja alata koji će pomoći UN-u i njegovom odboru 1267 u provedbi rezolucija. Budući da su se u prošlosti tjeralice i objave pokazale učinkovitima u borbi protiv kriminaliteta i kriminalaca diljem svijeta te da su podržane od svih država članica UN je od Interpola zatražio, a IPSG primijenio sličan alat u obliku specijalne vrste objava. Ove objave izdaju se za osobe koje su na tzv. „Listi Odbora 1267“. Specifične su po tome što od država članica zahtijevaju zamrzavanje vlasništva pojedinaca ili grupa koje se na njima nalaze, zabranu njihovog putovanja i uvođenje sankcija na nabavu oružja. Objavu raspisuje IPSG na zahtjev UN-a, nakon uvrštavanja osobe ili grupe osoba na listu Odbora 1267.