Foto: MUP
U organizaciji Zajednice udruga HVIDR-a Grada Zagreba u dvorani Novinarskog doma u Zagrebu danas, 9. ožujka, održan je okrugli stol na temu „Odnos hrvatskih političkih elita prema braniteljima od 1991. do 2011. godine“.
Mnoštvu okupljenih predstavnika braniteljskih udruga, kao i sudionicima okruglog stola, pozdravno se obratio predsjednik Zajednice udruga HVIDR-a Grada Zagreba mr. sc. Mirko Ljubičić.
Zanimljiva izlaganja tijekom okruglog stola, ističući značaj, mjesto i ulogu svih pripadnika braniteljske populacije navlastito u stvaranju i obrani hrvatske države tijekom Domovinskog rata, ali i u suvremenom hrvatskom društvu i državi koja je danas članica NATO–saveza i skorašnja punopravna članica EU održali su ministar MUP-a RH Tomislav Karamarko, Tomislav Ivić, ministar hrvatskih branitelja, Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, Predrag Matić Fred, savjetnik Predsjednika RH za branitelje, dr. sc. Vlatko Cvrtila, profesor Fakulteta političkih znanosti zatim Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, ekonomski stručnjak dr. sc. Dragan Kovačević, Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, dr. sc. Slaven Letica.
Govoreći o odnosu hrvatskih političkih elita prema braniteljima Karamarko je istaknuo kako su u hrvatskom društvu temeljni problem konsenzusi kazavši: „ Mi nismo kao društvo stavili na papir nekoliko temeljnih konsenzusa koje bismo trebali imati, a to je pitanje postojanja države, Domovinski rat, branitelji i obrana te države pa i u konačnici uloga prvog čovjeka koji je pokrenuo proces obnavljanja hrvatske države i koji je bio vrhovni zapovjednik u samom Domovinskom ratu“ te nastavio: „Jedno vrijeme je bilo vrlo popularno afirmirati asocijaciju Domovinski rat jednako zločin, branitelji ili invalidi jednako lažni invalidi - što nije normalno i nije pošteno jer zločini u Domovinskome ratu su marginalija, lažni invalidi su marginalija. Prema tome ne možemo prema onim negativnim razmišljanjima ocjenjivati čitave strukture.“ Pitao je Karamarko i jesu li svi u Hrvatskoj na jednaki način htjeli hrvatsku državu, kakav je naš odnos bio prema stvaranju hrvatske države, s obzirom da su se neki žrtvovali za hrvatsku državu svojim životima i tijelima, a nekima se hrvatska država dogodila? Izrekao je i tvrdnju da je Domovinski rat jedna originalna, autentična vrijednost u hrvatskoj povijesti pojasnivši: „Domovinski rat donosi slobodu hrvatskom narodu, Domovinski rat uvodi demokraciju u hrvatsku državu, višestranačje, u konačnici Domovinski rat je jedini rat u kojem su Hrvati svi bili na istoj strani“ te poručio današnjim političkim elitama: „ I zato nemojte dopustiti gospodo da tu povijesnu originalnost, duhovnu i moralnu originalnost svojataju ni „crveni „ ni „crni“. U smislu političke profilacije nitko nema pravo na Domovinski rat osim branitelja i zato se danas oni i bune i prosvjeduju jer osjećaju u puno segmenata neke nepravde.“ Naveo je i da postoji temeljno nepoznavanje javnosti oko onog što je policija učinila i čini u slučaju Purda i drugim aktualiziranim slučajevima naglašavajući kako i danas postoje intencije da se Hrvatska spriječi u završetku pregovora s EU.
Uvodno u svom izlaganju ministar Karamarko naglasio je kako je već tijekom 1994./95. kad je bio načelnik PU zagrebačke poveo otvorenu borbu protiv korupcije u našem društvu smatrajući to tada i danas svojom domoljubnom dužnošću.
Ministar Ivić istaknuo je, pak, da je odnos vlasti u Hrvatskoj prema braniteljima od 1991. do 2011. imao svoje uspone i padove navodeći kako je koalicijska vlada 2000.- 2003. revidirala mnoga braniteljska prava na njihovu štetu. Kazao je kako se donošenjem novog Zakona o braniteljima 2005. nastojalo ispraviti sve nanesene im štete te nabrojio niz aktivnosti i djelatnosti koje MOBMS čini za poboljšanje statusa branitelja u našem društvu.