FOTO: Ilustracija
Na snagu je stupio dugo očekivani novi Zakon o policiji kojeg mnogi, s pravom, doživljavaju kao temelj konačnog detaljnog uređenja radno-pravnog položaja policijskih službenika, odnosno organizacije policije. Osim toga, njime je jasno prepoznata razlika posla policijskih službenika od posla ostalih državnih službenika, što je također pridonijelo kvalitetnijem definiranju potreba, specifičnih za razvoj upravo policijske profesije.
Kronološki gledano, potreba za novim, ovakvim Zakonom o policiji počela se javljati 2008. godine, kada je u sklopu reforme normativnog uređenja kaznene represije na snagu stupio novi Zakon o kaznenom postupku, kojim se izvidi kaznenih djela više ne uređuju niti načelno, kao do tada, već propisuje kako će se ta problematika urediti posebnim zakonom. Stoga je postalo nužno izraditi poseban propis kojim će se nanovo regulirati policijske ovlasti. To je 2009. godine i učinjeno stupanjem na snagu Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, ali time su, s druge pak strane, prestale važiti odredbe Zakona o policiji koje su do tada uređivale područje policijskih poslova i ovlasti. Uz sve to, Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo je obvezu uređivanja radno-pravnog statusa policijskih službenika sukladno propisima Europske unije.
Posljedično, u srpnju prošle godine zdušno se pristupilo izradi novog Zakona o policiji kojim će biti obuhvaćene sve novonastale potrebe i koji će biti zametak stvaranja policijske službe kao profesionalne organizacije koja je javni servis građana. U izradu ovako bitnog zakona po prvi je puta uključen vrlo širok krug djelatnika MUP-a, odnosno policijskih službenika, predstavnici sindikata su također sudjelovali u izradi od samog početka, a Nacrt prijedloga zakona od kraja listopada prošle godine objavljen je i na našim web stranicama kako bi se omogućila javna rasprava i komentari, odnosno primjedbe i prijedlozi, čime je učinjen još jedan iskorak ka osuvremenjivanju proceduralnih radnji.
Novim Zakonom o policiji uvedene su mnoge novine u radnim pravima policijskih službenika tj. u funkcioniranju policijske službe, a sve se mogu objediniti dvama ključnim segmentima – profesionalizacijom i depolitizacijom.
Tako se novim Zakonom prvenstveno željelo zaštititi dostojanstvo policijskih službenika i policijske službe, i to njenim uređenjem kao karijerne službe, odnosno izgradnjom profesionalnog, transparentnog sustava napredovanja, nagrađivanja, ocjenjivanja, premještaja, školovanja, osposobljavanja, usavršavanja, zdravstvene i psihološke pomoći, kao i drugih prava iz područja radno-pravnih odnosa.
Željelo se unutar policije izgraditi sustav jasno propisanih kriterija za napredovanje, poštujući prvenstveno policijska zvanja, godine iskustva, radni staž u policiji, uspješnost obavljanja policijskih poslova, stručno usavršavanje i znanja svakog zaposlenika, a kako bi se za sva radna mjesta odabirali kompetentni, profesionalni kadrovi. Time se ostvaruje strateško opredjeljenje MUP-a da policijska služba bude hijerarhijska organizacija i karijerna služba, temeljena na spomenutom sustavu napredovanja kroz policijska zvanja, čime se uvelike omogućuje i njena depolitizacija, a time i približavanje suvremenim policijskim sustavima država članica EU. U prilog depolitizaciji idu i novo propisana ograničenja za policijske službenike, koja ih razlikuju od ostalih državnih službenika, a to su zabrana pripadnosti političkim strankama i kandidiranja na lokalnim i državnim izborima. Takve odredbe također predstavljaju standard u europskim državama, a u nas već postoje za sigurnosno-obavještajne i vojne službenike. Novim se Zakonom radna mjesta policijskih službenika klasificiraju u tri osnovne kategorije – radna mjesta rukovodećih, viših i nižih policijskih službenika, a propisani su i uvjeti za imenovanje i razrješenje rukovodećih policijskih službenika.
Važniju novinu predstavlja i uvođenje civilnog nadzora u drugostupanjskim postupcima rješavanja pritužbi fizičkih i pravnih osoba. Ukoliko je podnositelj pritužbe nezadovoljan odgovorom i provedenim postupkom provjere navoda, predmet se dostavlja na daljnje postupanje i rješavanje povjerenstvu za rad po pritužbama u MUP-u, a koje se sastoji od tri člana, jednog policijskog službenika i dva predstavnika javnosti. Također, uređena je i zaštita policijskih službenika prema kojoj službenik ne odgovara za štetu koja je nastala kao posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti u obavljanju policijskih poslova. Podignuta je i granica za prijam u policiju, te se po novom zakonu primaju osobe do 30 godina starosti, a ne više do 25 godina, kako je dosad bilo regulirano.
Naposljetku, predviđeno je ponovno uvođenje srednje policijske škole, što će također uvelike doprinijeti predviđenoj profesionalizaciji i depolitizaciji.