“ Projekt „Unapređenje sustava MUP-a u borbi protiv korupcije" pridonijet će jačanju administrativnih kapaciteta MUP-a, kao jedan od kriterija za priključivanje Europskoj uniji koje je usvojilo Europsko vijeće u Madridu, s ciljem stvaranja učinkovitog sustava državne uprave. Ovaj projekt ima dodatnu važnost u jačanju kapaciteta MUP-a u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, jer je ideja i cilj projekta bila obuhvatiti sve ustrojstvene oblike koji su uključeni u borbu protiv korupcije, tj, preispitati postupke unutarnje kontrole i javne nabave kako bi se utvrdilo postoji li potreba za dodatnim napretkom, u kojim procedurama i koliko su te procedure transparentne. Ovaj projekt također pridonosi ukupnim naporima Vlade RH u borbi protiv korupcije, a njegovi rezultati će nam biti smjernice za planiranje budućih mjera. Iako je iznimno važno imati stratešku podlogu, najveća dobit u provođenju projekata su ljudi i odnosi koji se uspostavljaju unutar projekta. Sada, nakon godina iskustva s programiranjem, može se reći da MUP ima iskusne i kvalitetne ljude, koji su u stanju iznijeti i najzahtjevnije projekte, te smo sigurni da ćemo uspjeti opravdati povjerenje Europske komisije iskazano kroz financiranje projekata MUP-a”, kazao je između ostaloga ministar Berislav Rončević u utorak, 23. rujna u amfiteatru Ravnateljstva policije gdje je upriličena svečanost zatvaranja Phare 2005 twinning light projekta „Unaprjeđenje sustava Ministarstva unutarnjih poslova u borbi protiv korupcije“. Svečanosti su, osim ministra Rončevića, nazočili: glavni ravnatelj policije Marijan Benko, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Drago Novosel, šef Delegacije Europske komisije u RH Vincent Degert, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Finske u Zagrebu Joonas Heiskanen, predstavnici ministarstava i državnih tijela RH te visoki dužnosnici diplomatskih te konzularnih ureda u RH.
Tim povodom, nakon pozdrava i riječi dobrodošlice nazočnim visokim dužnosnicima, govoreći o značaju ovoga projekta glavni ravnatelj Benko rekao je kako na prvoj razini protukorupcijske mjere u Republici Hrvatskoj svoje uporište nalaze u odredbama nacionalne pravne regulative kroz Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku, kao i kroz Zakon o policiji te Zakon o USKOK-u, no i u međunarodnim pravnim instrumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila te Vladinom Nacionalnom programu suzbijanja korupcije čime takav zakonodavni okvir možemo smatrati dobrom osnovom za rad koji je unaprijeđen i preustrojem kriminalističke policije i formiranjem Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
“ Njegova je zadaća izučavati određene pojavne oblike korupcije i organiziranog kriminaliteta, njihovih trendova i načina izvršenja. Izravno provoditi složenije kriminalističke obrade korupcije i organiziranog kriminaliteta na nacionalnoj razini i u uskoj suradnji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), drugim državnim odvjetništvima, te ostalim nadležnim državnim tijelima.
Osnovna načela djelovanja Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta su prilagodljivost i elastičnost. Ova načela podrazumijevaju da unutar ureda postoji ukupan broj policijskih službenika koji će svi biti njegovi uposlenici raspoređeni u središnjici i regionalnim centrima. Prema potrebi poslova i zadanim prioritetima policijski službenik se može uputiti na izvršenje zadaća u drugi regionalni centar. Činjenica je da smo u zadnjoj velikoj antikorupcijskoj akciji koju smo nazvali Operativna akcija ,,lndeks" primijenili model kakav je predviđen ovim projektom, te kakav će prema novom Zakonu o kaznenom postupku biti jedino moguć kad je u pitanju istraživanje korupcije ili drugih teških kaznenih djela “, istaknuo je glavni ravnatelj policije Benko.
Vincent Degert pozdravio je napore Vlade RH, MUP-a koji da se otvoreno suočavaju s problemima korupcije, a zahvalio je ministru Rončeviću, ravnatelju Benku na suradnji, podršci kao i Vladi RH za dokumente koje je EU komisija dobila kako bi se za RH otvorilo pregovaračko poglavlje 23. Istaknuo je kako u EU nema tolerancije za korupciju, nazvavši je „ bolešću demokratskog društva“ te stoga EU pripisuje veliku važnost da njezine stare i nove zemlje članice pokazuju učinkovitost u borbi protiv korupcije budući da korupcija šteti demokraciji.
Inače valja reći kako je nositelj svih aktivnosti ovoga projekta bio je Odjel gospodarskog kriminaliteta i korupcije koji ustrojstveno pripada Upravi kriminalističke policije Ravnateljstva policije uz stručnu pomoć, suradnju twinning partnera Državnog instituta za javnu upravu Republike Finske -HAUS.
Voditelj projekta s hrvatske strane Krešimir Sikavica upoznao je okupljene sa samim projektom, tijekom njegove provedbe i rezultatima. Kazao je tako kako je projekt trajao šest mjeseci te mu je ukupna vrijednost 150 tisuća eura. „Cilj projekta bio je poboljšanje provedbe zakona kroz unaprjeđenje institucionalnih sposobnosti sustava MUP-a u borbi protiv korupcije usvajanjem modernijih pristupa, istražnih tehnika i metoda, povećanje transparentnosti i odgovornost prema javnosti, posebno u pogledu podnesenih žalbi i pritužbi građana na rad službenika Ministarstva te usvajanje sveobuhvatnih unutarnjih procedura i programskih smjernica u Ministarstvu kao i poboljšanje u provedbi Nacionalnog programa suzbijanja korupcije. Projekt se sastojao od velikog broja aktivnosti od kojih je provedena izrada Izvješća o nedostacima i potrebama MUP-a, izrada i preporuke twinning partnera finskih stručnjaka za revidiranje Akcijskog plana u borbi protiv korupcije i programske smjernice MUP-a za borbu protiv korupcije“, rekao je Sikavica te dodao kako su održavane i radionice u kojima je sudjelovalo oko stotinu policijskih službenika, ali i predstavnici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, predstavnici općinskog državnog odvjetništva te istražni suci obučavajući se o različitim znanjima i vještinama važnim za borbu protiv korupcije.
O provedbi projekta govorili su u ime veleposlanstva Republike Finske Joonas Heiskanen te Antti Kaleva Karttunen i Mans Enqvist finski stručnjaci za provedbu projekta. U svojim izlaganjima složili su se da je ostvarena osnovna ideja projekta suradnja, partnerstvo zemlje kandidata i zemlje članice EU te kako su provodeći projekt u Hrvatskoj upotrijebili samo neke od najboljih finskih praksi u borbi protiv korupcije. Pohvalili su rad hrvatskih policijskih službenika, MUP-a i Delegacije EU komisije u Hrvatskoj koji su im pružali svesrdnu podršku u provedbi projekta te su njihova iskustva u Hrvatskoj vrlo pozitivna, obzirom da je borba protiv korupcije dugotrajan proces.
Kako se moglo saznati iz govora ministra Rončevića, koji je zahvalio Europskoj komisiji na pomoći pri korištenju sredstava, MUP je kroz sudjelovanje u EU-projektima iskoristilo gotovo 30 milijuna eura, od čega polovicu na nabavu suvremene opreme. Najveći dio opreme je nabavljan s ciljem pomoći ravnateljstvu policije u izvršenju svakodnevnih zadaća, dok su sve uprave Ministarstva uključene u planiranje, izradu i provedbu projekata. Isto tako, dodao je, MUP RH u procesu pristupanja EU pozornost poklanja konkretnim područjima, nominirajući projekte kako bi se uskladili zakonodavni i institucionalni kapaciteti. Projekti se provode ciljano, analizirajući strateške dokumente Europske komisije, RH i MUP-a.te kroz IPA-u, MUP želi dati naglasak na modernizaciju opremljenosti policije, obzirom da stratešku podlogu za to ima kroz mjerilo u poglavlju 24. „Akcijski plan za integrirano upravljanje granicom" i obvezu prema EU.