Svjesni navedenih činjenica, policija kontinuirano radi na podizanju standarda u poduzimanju mjera i radnji u sprečavanju nasilja između bliskih osoba
FOTO: ilustracija
Nasilje nad ženama je duboko ukorijenjeno u svim društvenim strukturama te predstavlja jedan od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava u cijelome svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj. Činjenica da su žrtve nasilnih ponašanja u obitelji većinom osobe ženskog spola ukazuje na potrebu za stalnim osvješćivanjem javnosti, ali i senzibilizacijom svih stručnjaka i članova društva posebno uzimajući u obzir složenost dinamike nasilja među bliskim osobama.
Svjesni navedenih činjenica, policija kontinuirano radi na podizanju standarda u poduzimanju mjera i radnji u sprečavanju nasilja između bliskih osoba, osobito nasilja nad ženama. Osim preventivnih mjera, policija poseže i za represivnim mehanizmima sadržanih u nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu.
Uz nacionalno kazneno i prekršajno zakonodavstvo, za pružanje potpore i zaštite ženama koje su žrtve kažnjivih ponašanja posebno su važne odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija) koja je u Republici Hrvatskoj na snagu stupila dana 1. listopada 2018. godine.
Unatoč svim preventivnim i represivnim mehanizmima, nasilje nad ženama i dalje je prisutno u našem društvu, a što je vidljivo iz statističkih pokazatelja koje u cilju praćenja stanja i kretanja pojave ove vrste kažnjivih radnji prikuplja Ministarstvo unutarnjih poslova.
Tako je u prvih osam mjeseci 2019. godine od ukupno 8 ubojstava počinjenih između bliskih osoba, njih 4, odnosno 50 % počinjeno na štetu osoba ženskog spola, a što je manje za 20 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je ubijeno 5 osoba ženskog spola u bliskim odnosima.
U posljednjih šest godina bilježili smo kontinuirani pad broja prijavljenih prekršaja nasilja u obitelji, međutim postignutom senzibilizacijom javnosti za problem nasilja u obitelji i intenzivnom aktivnošću u prvih osam mjeseci ove godine bilježimo 4.478 žena žrtava prekršaja nasilja u obitelji, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje za 7,7 %. Dodatnim edukacijama postigli smo da policijski službenici teže oblike nasilja u pravilu procesuiraju kroz kaznenu, a ne prekršajnu proceduru. Naime, tijekom prvih osam mjeseci 2018. godine zabilježili smo 497 kaznenih djela Nasilje u obitelji, dok je taj broj u istom razdoblju ove godine 703 kaznena djela, a od kojih je njih 635 počinjeno na štetu žena. U odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježimo porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 39%.
Zaštita žrtava nasilja između bliskih osoba sve se više ostvaruje u okviru kaznenog zakonodavstva, primjenom materijalno pravnih i procesno pravnih instrumenata prema počiniteljima navedene vrste kažnjivog ponašanja.
Priopćenja |
Kriminalitet |
Kaznena djela i zakon
