Stanje sigurnosti na Području Policijske uprave zagrebačke u prvoj polovici 2015.

Foto: PU zagrebačka

Danas, 8. srpnja u prostorijama Policijske uprave zagrebačke održana je konferencija za medije na kojoj je načelnik Policijske uprave zagrebačke Goran Burušić, zajedno s načelnikom Sektora kriminalističke policije Danijelom Žugelom, načelnikom Sektora policije Davorom Posilovićem i načelnicom Sektora upravnih i inspekcijskih poslova Brankom Šepac Blažanović prezentirao sigurnosno stanje na području Policijske uprave zagrebačke u prvoj polovici 2015. Načelnici su predstavili stanje sigurnosti na području Uprave, svaki u svom djelokrugu rada te su dali brojne savjete građanima u cilju samozaštitnog ponašanja.

Na konferenciji za medije predstavljeno je slijedeće:

U I. polugodištu 2015. godine zabilježeno je 7.773 kaznenih djela. Brojka koja u odnosu na isto razdoblje prošle godine govori da je kriminalitet na području PU zagrebačke u padu za 2,8 posto. Bitno je napomenuti da je ovo gotovo najmanji broj kaznenih djela u posljednjih desetak godina. U isto vrijeme razriješenost je ostala na oko polovici razriješenih od prijavljenih djela tj. razriješeno je 49,8 posto što je u odnosu na I. polugodište prošle godine 3,3 posto bolje.

Dakle, osim što je manji broj kaznih djela, bolja je razriješenost, a učinkovitost policije vidi se i kroz činjenicu da je za oko 3 posto bolja tzv. naknadna otkrivačka djelatnost i da je razriješeno više kaznih djela.

Ono što je važno istaknuti kod smanjenja broja kaznenih djela jest da je važno da se smanjenje bilježi u području općeg kriminaliteta, dok je u području kriminaliteta droga, gospodarskog i organiziranog kriminaliteta zabilježen tj. postignut veći broj kaznenih djela što govori u prilog rada policije jer se radi o djelima koja se u isto vrijeme kako otkrivaju, tako i prijavljuju i represivno rješavaju, a bez toga isto bi djelo ostalo sakriveno, nezabilježeno tj. u prostoru tamne brojke kriminaliteta.

No, glede subjektivnog osjećaja sigurnosti sve se nalazi u području općeg kriminaliteta gdje je najvažnije istaći da se primjerice bilježe 4 ubojstva (3 prošle godine), a 3 djela su razriješena, 14 pokušaja ubojstva – 5 djela manje, od kojih je 14 i  razriješeno, bilježimo i 32 silovanja (29 razriješenih), 24 više nego prošle godine.

Upravo glede kaznenog djela silovanja ili kaznenih djela prostitucije, riječ je o aktivnosti policije gdje se određenim operativnim radom policije došlo do saznanja o određenim radnjama koje nalaze svoju protupravnost i ova brojka, u biti govori da se zaustavio jedan nasilnik, zaustavilo jedno asocijalno ponašanje i slično.

S druge strane vrijedno je za spomenuti da je razriješeno 89,0 posto kaznenih djela protiv života i tijela i 92,5 posto protiv spolnosti. Možda neki slučajevi koji medijski privlače pažnju nisu razriješeni, ali vjerujemo da se iz ovih navoda vidi koliki je naš uložen trud. 

Da nije sve „bajno“ upućuje nas uz nerazriješena kaznena djela protiv života i tijela problem razbojništva koji smo ipak sveli pod očekivanu statističku brojku podižući aktivnost glede otkrivanja i hvatanja počinitelja za oko 5 posto u odnosu na I. polugodište prošle godine.

U nastavku donosimo opširnije statističke pokazatelje, a kako bi nastavili trend opadanja sigurnosnih pokazatelja, moramo doprinijeti svi, i mi kao policija i građani kroz samozaštitno ponašanje, jer sigurnost je zajednička obveza svih nas.

 

PROVALE U DOMOVE

Iako u proteklih šest mjeseci bilježimo pad kaznih djela provala u domove za 14,3 %, (870 – 2014, 746 – 2015.) ipak želimo upozoriti građane na samozaštitno ponašanje kako bi smanjili rizik i utjecali na građane kako ne bi postali žrtve ovakvih kaznenih djela.  

Najčešći načini provala u domove (stanove i obiteljske kuće) su slijedeći:

• zavlačenje odvijačem ili metalnom polugom  na ulazna vrata stana ili obiteljske kuće u visini brave, kojom prilikom dolazi do obijanja i otvaranja vrata
• zavlačenje odvijačem ili metalnom polugom na prozor ili balkonska vrata stana ili obiteljske kuće
•  lomljenje uloška vanjskog dijela cilindrične brave ulaznih vrata stanova ili kuća, ovaj način izvršenja je više karakterističan za provale u stanove
• provaljivanje protuprovalnih vrata, na način da kada vrata nemaju standardiziranu kvaku, već najčešće metalnu kuglu, građani obično samo zalupe ulazna vrata te smatraju da su ista zaključana, no ista su samo zatvorena tako da se savitljivim dijelom plastike zavlačenjem u predjelu jezička brave ista vrlo lako daju otvoriti tako da u velikom broju slučajeva nema nikakvih naznaka provale
• savladavanjem visine penjanjem.

Prilikom provala u domove počinitelji najčešće otuđuju gotov novac, nakit, manje tehničke predmete (npr. mobitele, fotoaparate, playstation i dr.), predmete koji imaju određenu vrijednost na tržištu, a daju se lako iznijeti iz stana, npr. staviti u džepove odjeće ili ruksak kojega počinitelji najčešće nose sa sobom.    

Vrlo je bitno kod samozaštitnog ponašanja da građani ako uoče sumnjivu osobu u blizini stana ili obiteljske kuće odmah o tome obavijeste policiju bilo da se radi o njihovom domu ili domu susjeda, da kod tehničkih predmeta koje posjeduju upišu ser. brojeve i druge karakteristike predmeta kako bi se isti lakše identificirali, ne drže u kući veće količine gotovog novca, nakit drže ukoliko je to moguće u sefovima, a možda i najbolja zaštita od počinitelja je tehnička zaštita odnosno ugradnja alarmnog sustava i sustava video nadzora, koji osim preventivnog učinka imaju značajnu ulogu u kriminalističkom istraživanju počinitelja kaznenoga djela.    

PRIJEVARE

Prijašnjih godina i tijekom 2014.g. bili smo suočeni s pojavnim oblikom prijevara, gdje su žrtve kaznenoga djela većinom bile ženske osobe starije životne dobi, kojom prilikom počinitelj putem prepaid kartice koju koristi jednokratno, nazove žrtvu (izvor telefonski imenik, obično se nazove više osoba dok se ne dođe do potencijalne žrtve ), predstavi joj se lažno kao djelatnik jedne od banka koje posluju u RH, te joj navede kako je netko pokušao pokrasti novac sa njenoga računa ili da je uspio ukrasti novac, nakon čega od žrtve traži da pripremi kartice (tekućeg računa ili deviznog računa) zajedno s PIN-om ili je žrtva već prilikom telefonskog razgovora rekla PIN kartice, kako ne bi došlo do daljnje zlouporabe kartica. Prilikom razgovora se dogovore kako će za otprilike 30 – tak minuta doći djelatnik banke i preuzeti kartice sa PIN-ovima koje žrtve trebaju staviti u kovertu, nakon čega dolazi osoba koja preuzima kovertu s karticama te ju odvozi do osobe koja je komunicirala sa žrtvom. Odmah po preuzimanju kartica na bankomatima van Hrvatske diže se maksimalan raspoloživi iznos na računu žrtve. 

Policijski službenici PU zagrebačke, tijekom 2014. proveli su kriminalističko istraživanje nad više osoba za koje su utvrđene osnove sumnje da čine prijevare na ovakav način, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem ovakvih kaznenih djela i što se očituje način da su u prvih šest mjeseci 2014.g. prijavljena 273 kaznena djela prijevare, dok je u prvih šest mjeseci 2015.g. prijavljeno 187 takvih djela,  odnosno 86 kaznenih djela dalje tj. bilježi se pad za 31,5%.

Za samozaštitno ponašanje građana bitno je skrenuti pozornost građanima da NIKOME (niti telefonom niti direktno) ne govore svoje PIN-ove, čak niti službenicima u banci te da nikome ne daju svoje kartice jer postoji vrlo velika vjerojatnost zlouporabe. 

DRSKE KRAĐE

U prvih šest mjeseci 2014.g. na području PUZ-a prijavljeno je 211 teških krađa na drzak način, dok je u prvih šest mjeseci 2015.g. prijavljeno 257 ovakvih kaznenih djela, odnosno 46 kaznenih djela više što predstavlja porast za 17,8%.

Načini izvršenja ovakvih kaznenih djela uglavnom su isti kao i prethodnih godina i čine se trganjem/otimanjem torbica i mobitela iz ruku oštećenih osoba te s dolaskom toplijeg vremena utvrđen je porast drskih krađa na način da počinitelji trgaju zlatni nakit, uglavnom zlatne lančiće. Također je evidentan pojavni oblik kada  počinitelji lažnim predstavljanjem (elektra, plinara, prodaja masažera i sl.) dovode u zabludu oštećene osobe, ulaze u njihove i domove i čine krađu. Počinitelji ovakvih kaznenih djela u većini slučajeva su mlađe muške osobe, starosti od 15 do 30 godina, dok se u neznatnom broju kao počinitelji pojavljuju i starije osobe i do iznad 50 godina te ženske osobe.

U većini slučajeva osobe oštećene u ovim kaznenim djelima su ženske osobe starije životne dobi kada se radi o pojavnim oblicima otimanja/trganja torbica, novčanika i zlatnog nakita. Kod pojavnih oblika otimanja mobitela uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi i to često o djeci.

Za samozaštitno ponašanje građana bitno je skrenuti pozornost građanima da ne puštaju u stan nepoznate osobe koje nešto nude na ‘prodaju’, da bez potrebe sa sobom ne nose veće količine novca te da po mogućnosti ne nose vidljivo istaknut nakit. 

KRAĐE   BICIKALA

U posljednje vrijeme u medijima se posebno ističe problematika krađa gdje je objekt napada bicikl, te se stiče dojam kako je ovaj vid kriminaliteta u porastu. Međutim statistički podaci pokazuju da je ovaj vid kriminaliteta u padu u odnosu na isto razdoblje 2014.g. U prvih šest mjeseci 2014.g. na području PUZ-a prijavljeno je 184 kaznenih djela krađe bicikla, dok je u istom razdoblju 2015.g. prijavljeno 146 krađe bicikla, odnosno 38 bicikla manje što predstavlja pad za 20,6%

 

UPOZORENJA ZA GRAĐANE KAKO SE SAMOZAŠTITNO PONAŠATI:

KD-a razbojništva: osigurati prostore svim vrstama tehničke zaštite, ne pružati otpor počiniteljima prilikom počinjenja kaznenog djela,

Provale u domove: ugrađivati tehničku zaštitu (protuprovalna vrata, alarmni sustavi) ne držati u domovima velike dragocjenosti, prilikom putovanja zamoliti osobe od povjerenja da obilaze dom, da ne ostavljaju prozore otvorene na „kip“ da obavezno zaključavaju protuprovalna vrata popis i fotografije dragocjenosti radi lakše identifikacije i traganjem za ukradenim predmetima.

Provale u automobile. ne ostavljati vrijedne predmete u automobilima na vidnim mjestima.

Prijevare, drske krađe, džepne krađe: ne puštati u stan nepoznate osobe, bez prethodne provjere o kome se radi, poglavito osobe koje se predstavljaju kao djelatnici HEP-a, plinare osobama koje pružaju usluge masaže i prodaje pomagala za masažu i sl. Ne stupati u telefonske razgovore s osobama koje se predstavljaju kao razni inspektori, službenici u bankama, ne davati podatke o brojevima svojih kreditnih kartica i bankovnih računa, za vrijeme vožnje u sredstvima javnog prijevoza i kupovine u trgovačkim centrima torbice i novčanike imati stalno pod nadzorom.

 

70.000 i 50.000 kuna nagrade za informacije o ubojstvima na Žutom bregu i Ulici Drage Gervaisa

Na kraju podsjećamo na raspisanu novčanu nagradu od 50.000 kuna i objavljeni fotorobot nepoznatog počinitelja osumnjičenog za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva koji su počinjeni 6. prosinca 2013. u Dubravi na Žutom bregu te na raspisanu novčanu  nagradu od 70.000 kuna radi prikupljanja obavijesti o počinitelju kaznenog djela teškog ubojstva u Ulici Drage Gervaisa 7. srpnja 2012. 

Uz zajamčenu diskreciju, pozivamo sve koji imaju korisne obavijesti o ovim kaznenim djelima da se jave na broj telefona 192, e-mailom na adresu zagrebacka@policija.hr , osobno u  najbližu policijsku postaju ili izravno Sektoru kriminalističke policije u Zagrebu, Heinzelova 98.

  -fotorobot nepoznatog počinitelja osumnjičenog za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva na Žutom bregu

 

  

JAVNI RED I MIR I PREKRŠAJNA PROBLEMATIKA

U prvih 6 mjeseci 2015. godine sankcionirano je 9.023 prekršaja propisanih Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira i drugim zakonima te odlukama jedinica lokalne samouprave, što je 53 prekršaja ili 0.6% manje nego u istom razdoblju prošle godine.

 

    1. PREKRŠAJI IZ ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

Iz samog područja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (33,1 posto svih prekršaja) su 2.984 prekršaja, koji su u padu za 28 prekršaja ili 0,9 posto.

Po vrsti prekršaja glede udjela, najbrojniji su oni počinjeni svađom, vikom ili na sličan način – 715 prekršaja (7,8 posto više nego prošle godine), a što predstavlja 24,0 posto svih prekršaja te prekršaji uživanja alkohola i droge na javnom mjestu – 673 prekršaja (46,6 posto više), a što čini 22,6 posto svih prekršaja. Njih slijede prekršaji odavanja skitnji i prosjačenju – 441 prekršaj (10,0 posto manje nego prošle godine), a što predstavlja 14,8 posto svih prekršaja.

U porastu su:

• uživanja alkohola ili droga na javnom mjestu (673 prekršaja – 214 prekršaja ili 46,6 posto više),
• prekršaji svađe, vike i sličnog (715 prekršaja – 52 prekršaja ili 7,8 posto više)

U padu su:

• prekršaji drskog ponašanja (ukupno 219 prekršaja – 24 prekršaja ili 9,9 posto manje),
• prekršaji odavanja skitnji i prosjačenju (ukupno 441 prekršaj – 49 prekršaja ili 10,0 posto manje),
• prekršaji odavanja prostituciji (32 prekršaja – 79 prekršaja ili 71,2 posto manje),
• prekršaji tučnjave (281 prekršaj – 81 prekršaj ili 22,4 posto manje),
• prekršaji vrijeđanja ili omalovažavanja moralnih osjećaja građana (59 prekršaja – 5 prekršaja ili 7,8 posto manje)
• prekršaji omalovažavanja pol. službenika MUP-a (282 prekršaja – 68 prekršaja ili 19,4 posto manje),
• prekršaji davanja alkohola pijanoj ili maloljetnoj osobi (16 prekršaja – 13 prekršaja ili 44,8 posto manje)
• prekršaji držanja životinja bez nadzora (132 prekršaja – 2 prekršaja ili 1,5 posto manje), itd.

 

Glede prekršaja po ostalim zakonima bilježimo ih 5.693 – 130 prekršajaili 2,2 postomanje.

Među njimaje najviše prekršaja glede osobne iskaznice (1.725 prekršaja – 12 prekršaja ili 0,7 posto više), prekršaji nasilja u obitelji (1.278 prekršaja – 86 prekršaja ili 6,3 posto manje), prekršaji glede prebivališta (523 prekršaja – 45 prekršaja ili 7,4 posto više), prekršaji o suzbijanju zlouporabe droge (401 prekršaj – 90 prekršaja ili 18,3 posto manje), prekršaji glede oružja (234 prekršaja – 12 prekršaja ili 5,4 posto više), prekršaji glede sprječavanja nereda na športskim natjecanjima (92 prekršaja – 123 prekršaja ili 57,2 posto manje), itd.

 

    2. PREKRŠAJI IZ OSTALIH ZAKONA

• sankcionirano je 5.693 prekršaja, što je za 163 prekršajaili 2,2%manje.

 

PORAST:

• prekršaji iz Zakona o provedbi carinskih propisa EU (3 prekršaja– 1 prekršaja ili 50,0% više),
• prekršaji iz Zakona o oružju (234 prekršaja – 12 prekršaja ili 5,4% više),
• prekršaji iz Zakona o osobnoj iskaznici (1725 prekršaja – 12 prekršaja ili 0,7% više),
• prekršaji iz Zakona o prebivalištu (ukupno 523 prekršaja – 36 prekršaja ili 7,4% više),
• prekršaji iz Zakona o kretanju i boravku stranaca (ukupno 237 prekršaja – 32 prekršaja ili 15,6% više)
• prekršaji iz Zakona o putnim ispravama (ukupno 20 prekršaja – 17 prekršaja ili 566,7% više)

PAD:

• prekršaji iz Zakona o sprječavanje nereda na športskim natjecanjima (92 prekršaja – 123 prekršaja ili 57,2% manje),
• prekršaji iz Zakona o prometu eksplozivnim tvarima (3 prekršaja – 10 prekršaja ili 76,9% manje),
• prekršaji iz Zakona o nadzoru državne granice (6 prekršaja – 33 prekršaja ili 84,6% manje)
• prekršaji iz Zakona o zaštiti od požara (16 prekršaja – 15 prekršaj ili 48,4% manje).
• prekršaji iz Zakona od nasilja u obitelji ( 1278 prekršaja – 86 prekršaja ili 6,3% manje).
• prekršaji iz Zakona o javnom okupljanju ( 9 prekršaja – 5 prekršaja ili 35,7% manje).
• prekršaji iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (401 prekršaj – 90 prekršaja ili 18,3% manje).

 

3. PREKRŠAJI IZ ODLUKA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Tijekom prvih 6 mjeseci 2015. godine bilježimo porast sankcioniranih prekršaja po odlukama jedinica lokalne samouprave (najčešće: odluke o prekršajima protiv javnog reda i mira te odluke o komunalnom redu).

Tako je evidentiran 346 prekršaj dok su u istom razdoblju 2014. godine evidentirana 241 prekršaja, što je povećanje od 43,6%.

 

4. POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Valja ukazati da policija pokreće prekršajni postupak protiv identificiranog prekršajno odgovornog počinitelja u svim onim situacijama kada se utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj za koji je policija nadležni tužitelj, a da se pokretanje postupka ukazuje opravdanim s obzirom na svrhu vođenja postupka.

Sukladno tomu, policija ne može pokrenuti prekršajni postupak kad nije utvrđen identitet počinitelja, kao i kad se ne raspolaže dostatnom razinom sumnje, odnosno kad se ne raspolaže dostatnim dokazima o nedvojbeno počinjenom prekršaju i njegovom počinitelju. 

Međutim, ukoliko spomenuti uvjeti nisu zadovoljeni, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog te se eventualno tako pokrenuti prekršajni postupak vodi prema istim načelima kao i kad je postupak pokrenula policija. 

 

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

• 1. slajd - koeficjent broj poginulih na 100.000 stanovnika

Do 2010 godine osnovni kvantitativni cilj za RH bio je doći do 10 poginulih na 100.000 stanovnika, dok je sadašnjim NPSCP cilj do 2020. prepoloviti broj poginulih. To znači da 2020. na području PU zagrebačke ne bi trebalo biti više od 44 poginule osobe u prometnim nesrećama.

Sadašnje stanje sigurnosti u prometu na cestama najpovoljnije je u zadnjih više od 50 godina. Nastavlja se pozitivna tendencija smanjenja stradavanja u prometnim nesrećama. Prošle, 2014. poginulo je 47 osoba, a ne tako davne 1990. poginulo je 245 osoba.

U prvih šest mjeseci 2015. stanje je još povoljnije. Poginulo je 13 osoba, odnosno 10 osoba manje u odnosu na prvih 6 mjeseci 2014.

 

• 2. slajd prikazuje svojstvo poginulih u 2015/2014.

Vidljivo je da je manji broj i poginulih vozača i putnika i pješaka.

U Gradu Zagrebu su poginule četiri osobe (11 u 2014.) i to tri vozača (vozač OA, vozač motocikla i vozač mopeda) i jedan pješak.

U Zagrebačkoj županiji poginulo je 9 osoba (12 u 2014.) i to šest vozača (tri vozača motocikla, dva vozača OA i vozač TA), jedna putnica iz OA i dva pješaka.

Sukladno analitičkim pokazateljima usmjeravamo policajce na mjesta na kojima se i u vrijeme kada se učestalo događaju nesreće i čine prometni prekršaji koji najčešće dovode do najtežih nesreća.

Osim u redovnom nadzoru i posebnim akcijama smanjujemo broj prekršaja pojedinih skupina sudionika u prometu.

Ističemo akciju Nadzor mopeda, motocikala i bicikala u kojoj u suradnji s Centrom za vozila mjerimo razinu buke koju stvaraju mopedi i motocikli.

Posebno želimo napomenuti da se zbog kontinuiranog povećanja broja biciklista javlja problem u odnosu vozači bicikala prema pješacima i vozači bicikala prema vozačima ostalih vozila.

I jedan i drugi vezani su za nedostatke biciklističkih staza i traka (nema ih dovoljno ili nisu povezane) i nedovoljnu prometnu kulturu.

U suradnji s nadležnima u Gradu Zagrebu te s predstavnicima udruga biciklista (Sindikat biciklista i Moj bicikl) dogovaramo prioritete u poboljšanju biciklističke infrastrukture. Istovremeno sudjelujemo u preventivnim aktivnostima vezanima za ovu skupinu sudionika u prometu, ali i sankcioniramo.

Najčešći prekršaji biciklista su vožnja po nogostupu i po obilježenom pješačkom prijelazu, najčešći prekršaji vozača ostalih vozila prema biciklistima su zaustavljanje i parkiranje na biciklističkim stazama i trakama, a koje i pješaci nerijetko koriste za kretanje.

Iskoristit ću priliku podsjetiti da je nastavljen projekt uvođenja biciklističkih ophodnji. Policajci na biciklima obavljaju nadzor na području Velike Gorice, Samobora i Zaprešića. Na području Samobora i Zaprešića od ove godine.

• 3. slajd - karta s označenim raskrižjima u Gradu Zagrebu na kojima se najučestalije događaju prometne nesreće

Jasno je da se po učestalosti događanja nesreća ističu raskrižja na kojima se kreće najveći broj vozila, odnosno potvrđuje se zakon velikih brojki „što više sudionika na pojedinoj lokaciji to više nesreća. Isto tako potvrđuje se pravilo po kojem se nesreće s težim posljedicama događaju na prometnicama na kojima se vozila kreću većim brzinama.

Već godinama na prvom mjestu po broju obavljenih očevida je Rotor u Remetincu za koji moramo istaknuti da se broj obavljenih očevida u zadnjih deset godina smanjio gotovo četiri puta.

Na karti je naznačeno 21 mjesto i to samo na području Grada Zagreba s više od 30 obavljenih očevida u tri godine.

Zajedno s nadležnima iz organizacija za održavanje pojedinih cesta policijski službenici obilaze navedene lokacije i određuju mjere za povećanje sigurnosti prometa na cestama.

• 4. slajd - karta s označenim raskrižjima u Zagrebačkoj županiji na kojima se najučestalije događaju prometne nesreće

Vidljivo je da na prometnicama u Zagrebačkoj županiji nema mjesta na kojima se događa tako veliki broj nesreća kao i Gradu Zagrebu.

Na auto cestama smo izdvojili 4 mjesta, odnosno poteza dužine od jednog km na kojima smo evidentirali više od 10 obavljenih očevida u tri godine, ali zbog veće brzine kretanja vozila s teškim posljedicama.

Od ostalih, izdvojili smo 7 mjesta s 26 i više obavljenih očevida prometnih nesreća

• 5. slajd - POLICIJA I LJETO

          -  TURS - prioritet siguran i nesmetan odlazak i povratak turista,

           -  Mimohod OS,

          -  radovi; Savska cesta, Frankopanska, Vlaška i dr,

          -  samozaštitno ponašanje.

  

STANJE SIGURNOSTI IZ POSLOVA NADZORA DRŽAVNE GRANICE

Promet putnikai prijevoznih sredstavapo graničnim prijelazimau vremenskom periodu od 01. siječnja 2015. godine do 30. lipnja 2015. godine

 

 

 

      

 

 

Do značajnijeg porasta prometa putnika i zrakoplova u PAP Pleso došlo je zbog uvođenja novih zrakoplovnih linija Zagreb-Zurich i Zagreb-Toronto.

 Do smanjenja prometa putnika i vlakova došlo je zbog ukidanja lokalnih vlakova koji su prometovali na relaciji Dugo Selo - Zagreb - Brdovec - Dobova (R. Slovenija)

 Obzirom na postupanje policije na graničnim prijelazima PU zagrebačke, ukupno je otkriveno 48 tuđih ili krivotvorenih isprava od čega: 

41 krivotvorena isprava;

• 26 putnih isprava
• 8 osobnih iskaznica
• 1 viza
• 2 boravišne dozvole
• 4 vozačke dozvole

 

dok je u 7 slučajeva zabilježeno korištenje tuđim ispravama;

• 5 putnih isprava
• 1 osobna iskaznica
• 1 boravišna dozvola

U većini slučajeva radi se o strancima koji dolaze sa ratom zahvaćenih područja kao što su Afganistan (8 slučajeva), Sirija (2 slučaja), Tunis (1 slučaj), kao i nama susjednih zemalja; BiH (6 slučajeva), Srbija (3 slučaja), te ostalih zemalja; Albanija (2), Turska (1), Kosovo (1), Irak (2), Iran (1), Vijetnam (1), Gambija (1), Somalija (1).

Otkriveno je ukupno 29 osoba za kojima je bila raspisana međunarodna objava (tjeralica), 225 osoba za kojima je bila raspisana nacionalna objava (tjeralica), te 1 osoba za kojom je bio raspisan EUN.

Što se tiče droge, ukupna zapljena iznosila je:

• 949 tableta koje su na popisu opojnih droga (Diazepam, Amphetamin i dr.),
• 498 kom Ecstasya,
• 541,9 grama marihuane,
• 0,5 grama kokaina,
• 43,2 grama hašiša.

Vezano za nezakonite prelaske državne granice, zabilježeno je 27 slučaja prilikom čega je zatečeno sveukupno 46 stranaca (u istom vremenskom periodu 2014. godine, zabilježeno je 78 slučaja u kojima su zatečene 162 osobe).

Najčešće se radi o državljanima Albanije (9), Kosova (8), BiH (7), Srbije (3), Afganistana (3), Sirije (2), Turske (2), ostalo (12).

 

STANJE SIGURNOSTI IZ POSLOVA NEZAKONITIH MIGRACIJA   

Izrečene mjere prema stranim državljanima

Iz svih statističkih pokazatelja, evidentan je trend pada nezakonitih migracijana području PU zagrebačke, te je u prvom polugodištu 2015. godine zabilježeno 380 prekršaja iz Zakona o strancima, što predstavlja pad od 64,7 % u odnosu na isti period 2014. - 1076. Pad je najvećim dijelom zabilježen zbog smanjenog broja postupanja prema državljanima afro-azijskih zemalja koji su nakon nezakonitog ulaska u RH izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za azil na području PU zagrebačke, odnosno promjene rute kretanja nezakonitih migranata,od kojih većina granicu pokušava prijeći iz Republike Srbije u Republiku Mađarsku..            

U padu su i najučestaliji oblici nezakonitih migracija i to; nezakoniti boravak za 74,8 %, 2015. – evidentirano 111 stranaca, 2014. – 440 stranaca, nezakoniti prelazak državne granice za 79,6 % 2015. – 97 stranaca, 2014. – 475. Po državljanstvima najviše procesuiranih stranaca su državljani BiH, Srbije, Kosova, Albanije, Afganistana i Sirije.

Rješenje o protjerivanju izdano je prema 118 stranaca, (2014. – 185), što predstavlja pad od  36,2 %.      

Takođerje u padu od 77 %  broj evidentiranih stranaca koji su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za azil – 64 stranca (2014.g. -278 stranaca).

Razlog trenda pada nezakonitih migracija je promjena rute kretanja nezakonitih migranata, odnosno većina nezakonitih migranata granicu pokušava prijeći iz Republike Srbije u Republiku Mađarsku.

 

Prisilno udaljenje stranih državljana i readmisija

Broj prisilnih udaljenja u 2015. godini – 40, u padu je za 59,2 %, u odnosu na  2014. godinu - 98, a readmisijski je iz RH vraćeno 18 stranaca. Od strane Službe za nezakonite migracije PUZ-e od stranaca ukupno je  naplaćeno 9613,85 kuna u ime troškova prisilnog udaljenja.

Osiguranje Prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu preuzeli su policijski PU zagrebačke zbog otkazivanja ugovora zaštitarskoj službi od strane MUP-a RH (osigurava VI PP Zagreb uz ispomoć PP Zaprešić). U dosadašnjem razdoblju 2015. godine policijski službenici Službe za nezakonite migracije PU zagrebačke, IJP PUZ-e i VI PP Zagreb proveli su ukupno 12 zajedničkih akcija u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu s ciljem jačanja sigurnosti u Prihvatilištu i provjere identiteta smještenih tražitelja azila.

U prvom polugodištu 2015. godine, od 4. svibnja do 30. lipnja, u PU zagrebačkoj realiziran je Monitoring prisilnih udaljenja te su promatrači iz Hrvatskog pravnog centra obavili 5 promatranja koje je provela PU zagrebačka.  

 

UPRAVNI I INSPEKCIJSKI POSLOVI

Osim poslova policije, PU zagrebačka, primjenjujući zakone iz oblasti unutarnjih poslova rješava i pitanja tzv. osobnih stanja građana Grada Zagreba i Zagrebačke Županije (poslovi prebivališta/boravišta, osobne iskaznice, putovnice, registracije vozila i vozačke dozvole, držanje i nošenje oružja, statusna pitanja stranaca, državljanstvo, te poslovi Inspektorata unutarnjih poslova.

Upravni i inspekcijski poslovi nemaju tendenciju stagnacije – i dalje se dnevno obradi preko 3.000 različitih zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, na polugodišnjoj razini bilježimo preko pola miliona upravnih predmeta, iako je u pojedinim segmentima rada došlo do smanjenja.

Vezano za poslove Inspektorata unutarnjih poslova, odnosno poslova inspekcije zaštite od požara, proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari, te zaštitarskih i detektivskih poslova, obavljeno je 208 požarno-preventivnih pregleda, 232 pregleda dokumentacije za posebne uvjete građenja u svezi zaštite od požara i eksplozija, 582 pregleda projektne dokumentacije za dobivanje građevne dozvole, 158 pregleda po osnovi prometa eksplozivnih tvari, te 552 nadzorna pregleda po osnovi Zakona o privatnoj zaštiti. Od 517 registriranih požara (4 poginule osobe, 8 ozlijeđenih i materijalna šteta od 7.417.871 kuna) inspektori zaštite od požara sudjelovali su u 89 slučajeva u očevidu.

Kontinuirano se povećava broj zahtjeva za izdavanjem PRVE OSOBNE ISKAZNICE, u prvih 6 mjeseci ove godine - 17.148 zahtjeva, odnosno ukupno 70.709 zahtjeva za OI.  Jedan od razloga je izmijenjena zakonska regulativa - Zakon o osobnoj iskaznici, kojime je ukinuta dobna granica za izdavanjem osobne iskaznice, te je proširen broj zemalja u koje se može putovati s osobnom iskaznicom. To se odrazilo na broj zahtjeva za izdavanje PUTOVNICA – koji je nešto smanjen, a razlog je svakako i razlika u cijeni. Zaprimljeno je 23.272 zahtjeva za putovnicu, od čega je skoro polovica zahtjeva za žurnu putovnicu (oko 11.000), a koje zahtjeve zaprima samo PU zagrebačka.

Od 8.6.2015.primjenjuje se novi Zakon o osobnoj iskaznici, prema kojemu pravo na osobnu iskaznicu (eOI) imaju svi hrvatski državljani bez obzira na životnu dob i prebivalište, a obvezna je za osobe starije od 18 godina s prebivalištem u RH. Izdaje se s rokom važenja od 5 godina, a za osobe iznad 65 godina - trajno.

Cijena osobne iskaznice ovisi  tome da li se izdaje u redovnom, ubrzanom ili žurnom postupku. 

Nova osobna iskaznica sadrži elektronički nosač podataka (čip) na koji se, ovisno o dobi nositelja, pohranjuju identifikacijski i potpisni certifikat.

Identifikacijski certifikatse koristi za elektroničku potvrdu identiteta i pristup elektroničkim uslugama, npr. za prijavu u sustav e-Građani.

Potpisni certifikatzamjenjuje vlastoručni potpis sukladno zakonu kojim je reguliran elektronički potpis, a služi npr. za obavljanje aktivnosti vezanih uz ovjeru dokumenata elektroničkim potpisom.

Od stupanja na snagu Zakona, dakle u mjesec dana, PUZ je zaprimila oko 13.500 zahtjeva za novu osobnu iskaznicu.

 

Vezano za poslove PRIJAVNIŠTVA, 13.450 građana je prijavilo prebivalište, a 14.495 boravište. 1.241 osoba je odjavila prebivalište za inozemstvo, a 1.032 osobe su prijavile privremeni odlazak u inozemstvo.  Npr. tijekom 2014. godine iseljenje u inozemstvo prijavilo je 6.060 građana, što je porast od 34% u odnosu na 2013. godinu. Zakon o prebivalištu obvezuje građane koji odlaze u inozemstvo na rad, studij i dr. da svoj odlazak prijave nadležnoj PU/PP. Ukoliko to ne učine Zakon daje ovlast PU/PP da odjavi osobe po službenoj dužnosti. Tako je u prvih 6 mjeseci odjavljeno 790 osoba po službenoj dužnosti.

S danom 29.12.2014. godine istekao je rok do kada su određene kategorije građana bile dužne ponovno prijaviti prebivalište, a oni koji nisu postupili po ovoj zakonskoj obvezi, odjavljeni su s danom 30.12.2014. godine iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu građana (takvih je na području PUZ-e 35.233).

Primjena ZAKONA O PREBIVALIŠTU,  odrazila se i na broj prijavljenih građana na području PUZ-e, tako je na dan 30.06.2015. g. na području Grada Zagreba bilo prijavljeno 787.920 građana (odnosno nešto preko 1.213,000 građana na području nadležnosti PUZ-e, zbirno sPP.

Što se tiče primjeneZAKONA O ORUŽJU,   zamijećeno je da posjednici oružja često ne vode računa o rokovima važenja oružnih listova i liječničkih uvjerenja, koji propust ima za posljedicu prekršajnu odgovornost posjednika oružja. Stoga pozvamo posjednike oružja, kojih je na području PUZ-a 24.920, da provjere svoje zakonske obveze u odnosu na oružje, a ukoliko više ne žale posjedovati oružje, da se obrate najbližoj policijskoj postaji u svrhu reguliranja statusa oružja. 

Vezano za poslove PROMETNIH ISPRAVA - na dan 30.06.2015. g. na području PUZ-e registrirano je 486.189 vozila na motorni pogon, te 593.263 vozača s važećom vozačkom dozvolom. U prvih 6 mjeseci ove godine izdano je 30.637 vozačkih dozvola.

Trend pada broja registriranih vozila koji je bio iskazan nekoliko prethodnih godina zaredom nije nastavljen, već se bilježi blagi rast, a najveći je porast broja vozila koja su prvi puta registrirana (preko 14.000). što je porast od 35% u odnosu na isto razdoblje lani.

Što se tiče statusnih pitanja stranaca, u prvih 6 mjeseci bilježi se preko 237.000 tzv. turističkih, odnosno kratkotrajnih boravaka stranaca (do 90 dana), što je porast od oko 30.000 u odnosu na isti period lani. Po osnovi instituta privremenog i stalnog boravka na području PUZ-e prijavljeno je nešto preko 11.000 stranih državljana.

PUZ kontinuirano radi na poboljšanju usluga građanima, unutarnjom reorganizacijom službe, organizacijom radnog vremena u dvije smjene – od 7,00 - 19,00 sati, tehničkom opremljenosti, edukacijom službenika, formiranjem posebnog šaltera za osobe s invaliditetom, mogućnošću zaprimanja zahtjeva za osobne isprave na „terenu“ za teško pokretne, nepokretne i građane starije životne dobi. U tu svrhu, kao i svrhu bolje dostupnosti građanima, od mjeseca ožujka u funkciji je tzv. „mobilni kofer“- prijenosni šalterski ured s mogućnošću realizacije zahtjeva građana na „terenu“. Postignut je sporazum s Gradom i lokalnom samoupravom, te je korištenjem kofera zaprimljeno oko 1100 zahtjeva građana. Tijekom ljeta zbog korištenja godišnjih odmora mobilni kofer se neće koristiti po unaprijed određenim lokacijama i terminima, ali je svakodnevno u funkciji po pojedinačnim zahtjevima građana kojima je otežan  dolazak u službene prostorije policijske uprave.

Budući se ovoga ljeta po prvi puta nastavlja raditi u dvije smjene i tijekom ljeta, a ne u režimu ljetnog radnog vremena, pozivamo građane na razumijevanje ukoliko bi eventualno duže čekali na podnošenje zahtjeva.

 

Na kraju konferencije, načelnik Policijske uprave zagrebačke predstavio je dosadašnje kriminalistički istraživanje u vezi ubojstva 57-godišnjaka u Sesvetama,  3. svibnja 2015. Načelnik Burušić je naveo da je tijekom kriminalističkog istraživanja obavljena  kriminalistička obrada uže i šire zone mjesta događaja, kao i drugih operativno interesantnih lokacija, pri čemu je obuhvaćeno više stotina osoba, obavljeno je preko 200 obavijesnih razgovora te je poligrafski testirano više osoba. Izuzeto je više snimaka videnadzornih kamera na području uže i šire zone mjesta događaja kao i Grada Zagreba, pregledom kojih se pokušava rekonstruirati kretanje NN počinitelja prije i nakon počinjenja kaznenog djela. Zatražena su različita vještačenja predmeta i tragova koji su pronađeni i izuzeti prilikom očevida, ili su privremeno oduzeti u sklopu kriminalističkog istraživanja.

Neki rezultati vještačenja su gotovi te ih policijski službenici pokušavaju složiti u cjelokupnu sliku razrješenja odnosno pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela. Održani su i radni sastanci s policijskim službenicima iz susjednih zemalja - Bosne i Hercegovine i Srbije radi razmjene informacija i pomoći oko pronalaska počinitelja, a na čemu im se načelnik ovom prilikom zahvalio. 

Na temelju obrade terena izrađen je fotocrtež osobe koja bi nam mogla dati bitne podatke o činjenicama na osnovu kojih bi došli do počinitelja ovog kaznenog djela te je načelnik Burušić pozvao građane da ukoliko raspolažu bilo kakvim informacijama o identitetu osobe na crtežu, da se s punim povjerenjem obrate policiji na telefon 192, e-mailom na adresu zagrebacka@policija.hr kao i osobno u najbližu policijsku postaju ili izravno Službi općeg kriminaliteta u Zagrebu, Heinzelova 98.

Foto crtež možete pogledati OVDJE.