Reagiranje na optužbe iz članka portala The Guardian

Događaji koje navodi The Guardian nisu potvrđeni, a čak ni Neovisni mehanizam nadzora nije zaprimio nikakvu prijavu te nema saznanja o navodnim događajima  

Hrvatska policija je još od 2016. godine, suočena s optužbama u vezi postupanja prema migrantima jer dosljedno provodi mjere zaštite vanjske granice EU i sprječava nezakonite ulaske.
 
Tvrdnja da je zaštita državne granice u suštini „pushback“ je vješta manipulacija koja nema uporište ni u nacionalnim niti u europskim propisima, a osobito ne u dijelu koji se odnosi na postupanje policije na samoj vanjskoj granici EU kada uoče osobe koje pokušavaju nezakonito ući. Hrvatska policija nikada nije provodila tzv. „pushback“, nego zakonite postupke i obveze u skladu sa Šengenskim zakonikom.
 
Hrvatska policija omogućava pristup sustavu međunarodne zaštite svim osobama koje to žele, a ušle su u RH, ili takvu namjeru iskažu na graničnom prijelazu, a tome u prilog govore podaci o izraženim namjerama za međunarodnu zaštitu (u 2022. godini je izraženo 12.872 namjere, a u 2023. godini 68.114 namjera).
 
U Ministarstvu je na više razina razrađen sustav unutarnjeg nadzora zakonitosti rada policijskih službenika, a sve pritužbe prolaze kroz više faza provjera.
 
Ministarstvo unutarnjih poslova ima nultu stopu tolerancije na eventualna nezakonita postupanja policijskih službenika te nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika prema migrantima i snažno to osuđuje.
 
Nastavno na postupanje policije u vezi slučajeva koje navodi The Guardian, napominjemo da smo prva zemlja koja je uvela Neovisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika, pokazavši transparentnost policijskog postupanja pa svi događaji mogu biti i neovisno ispitani. Isti je uspostavljen u suradnji s Europskom komisijom, a ima za cilj poslužiti kao efektivni neovisni nadzor postupanja policije prema nezakonitim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite te kao model svim državama članicama EU za uspostavu monitoringa na vanjskoj granici u okviru Pakta o migracijama i azilu, a prvi je i jedini takav u EU.
 
Od početka migrantske krize učestale su pritužbe na navodno zlostavljanje migranata, primjenu tjelesne snage pa i oduzimanje njihovih pokretnih stvari.
 
Vezano uz optužbe o seksualnom napadu, potpuno je neshvatljivo da bi se takav događaj dogodio, a da se to odmah ne prijavi policiji, na bilo kojoj razini i na bilo kojem mjestu, s obzirom na to da u tom slučaju imamo žrtve navodnog kaznenog djela i možemo provoditi kriminalističko istraživanja svih navodnih događaja.
 
Takve prijave dobijemo s velikim vremenskim odmakom od humanitarnih organizacija i nevladinih udruga kada je puno teže istraživati navodne događaje. Prijave su zaprimljene i u stranim zemljama, najčešće u Bosni i Hercegovini i to od migranata koji su do sada više puta protuzakonito pokušali ući u Republiku Hrvatsku, ali su u tome odvraćeni od strane hrvatske policije. U prijavama nema identifikacijskih podataka navodnih žrtava, a u velikoj većini niti bar približnog mjesta i vremena kada se navodni incident dogodio.
 
Unatoč tako šturim podacima, nadležne službe ovoga Ministarstva su pristupale provjeri svake prijave kako bi se utvrdilo je li policijsko postupanje sukladno zakonu, međutim, često zbog oskudnih informacija, saznanja nije moguće provjeriti ili je provjeravanje znatno otežano.
 
Provedenim provjerama događaji koje navodi The Guardian nisu potvrđeni, a čak ni Neovisni mehanizam nadzora nije zaprimio nikakvu prijavu te nema saznanja o navodnim događajima.
 
Osim toga, rok od jednoga dana, koji nam je The Guardian postavio za odgovor, prekratak je da bismo od granične policije Bosne i Hercegovine dobili provjeru je li takav događaj prijavljen policiji i imaju li oni kakvih saznanja.
 
Zbog toga pozivamo novinare i druge osobe koje imaju informacije o ovim i drugim događajima, da jave nama ili neovisnim tijelima poput Neovisnog mehanizma nadzora i pučke pravobraniteljice, kako bismo mogli dodatno provjeriti navedene navodne događaje.
 
Važno je napomenuti kako na području BiH krijumčarske skupine koje vodi migrantska populacija, uglavnom Afganistanci, učestalo tuku i oduzimaju stvari od migranata pa čak i otimaju migrante i od njihovih obitelji traže otkupnine kako bi ih pustili da idu dalje. U posljednje vrijeme dolazi i do sukoba suprotstavljenih krijumčarskih skupina, pucanja automatskim oružjem i ubojstava, sve na području BiH, a slučajevi su dokumentirani od BiH vlasti i medija. Migranti često ne prepoznaju tko su napadači u tim slučajevima i gdje su mjesta napada s obzirom na to kako je riječ o uskom pograničnom području.
 
U dosadašnjoj praksi hrvatska policija je zabilježila brojne slučajeve lažnih prijava, kao i ozljeda koje su najčešće nastale nesretnim slučajem i u međusobnim fizičkim obračunima migranata.
 
Jedan od najpoznatijih takvih slučajeva je lažna prijava o nestanku djevojčice Allse Ghazi, kada je 2018. godine državljanin Sirije lažno prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od njegove maloljetne kćeri pa mu je dozvoljen ulazak u Republiku Hrvatsku kako bi se istražili njegovi navodi. Isti je ubrzo pobjegao iz Republike Hrvatske, a kasnije je utvrđeno da se dijete nije niti nalazilo u njegovoj pratnji, odnosno da nije niti napustilo Libanon.
 
Drugi značajniji slučaj je lažna optužba iz novinarskog članka pod nazivom „Željezo se kuje dok je vruće“ iz 2019. godine, u kojem se navodi da je hrvatska policija nanijela migrantu povrede. Zapravo se radilo o obrascu međusobnog obračunavanja među migrantskom populacijom, osobito između državljana Afganistana i Pakistana, što je kasnije posvjedočio migrant kojeg je policija zatekla s teškim opekotinama potkoljenice.
 
Sljedeći slučaj iz 2019. godine odnosi se na troje državljana Alžira, među kojima je bila i trudnica te muškarac s reznim ranama na ruci. Isti su izjavili da su naišli na grupu od 6 državljana Afganistana koji su ih tukli, oduzeli im stvari, a muškarca porezali nožem po ruci.
 
Bilo je i slučajeva migrantica koje su, prilikom susreta s hrvatskom policijom na vanjskoj granici, gubile svijest ili su izjavljivale da se trebaju poroditi ili da zbog toga imaju krvarenje. Naknadnim liječničkim pregledom je utvrđeno da se radi o lažnim izjavama i prijetvornom ponašanju, a da su mrlje od krvi nastale razmazanim sokom od rajčice. 
 
Vezano uz optužbe da hrvatska policija spaljuje stvari oduzete migrantima, obavještavamo Vas kako migranti, prilikom pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ostavljaju i odbacuju osobne stvari i stvari koje nose sa sobom, a ponekad ih i uništavaju kako bi otežali identifikaciju, jer kao tražitelji međunarodne zaštite žele izbjeći vraćanje iz drugih država članica u Republiku Hrvatsku, budući da Republika Hrvatska nije zemlja njihovog odredišta (97% migranata u Republici Hrvatskoj su tražitelji međunarodne zaštite). To potvrđuje i istraživanje IOM-a u kampovima za migrante u Bosni i Hercegovini koje je pokazalo da migranti ne žele ostati u Republici Hrvatskoj, nego zlouporabljuju sustav traženja azila kako bi, slobodom kretanja koju onda imaju, neometano došli do države članice u kojoj žele boraviti.
 
Također, oduzimanje mobitela i stvari je nešto što migranti govore kao dio svoje priče u svim državama članicama na vanjskoj granici, a u Republici Hrvatskoj to je lako provjerljivo kao neistinito, jer svi migranti sa sobom u prihvatilištima imaju barem jedan mobitel.
 
Što se tiče navoda o presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu M.H. i drugi protiv Hrvatske, važno je za napomenuti da ovom, a tako niti jednom drugom presudom, nije utvrđeno da je hrvatska policija provodila kolektivno protjerivanje, nego samo da nije provedena učinkovita istraga navoda o neprimjerenom postupanju prema jednoj migrantskoj obitelji, zbog čega je počinjena povreda odredaba Europske konvencije o ljudskih pravima, a što su Akcijskim planom za mjere izvršenja presude i predviđene dodatne mjere i radnje. Napominjemo da Republika Hrvatska poštuje ovu, kao i sve druge presude međunarodnih sudova. U suradnji s Odborom ministara Vijeća Europe sačinjen je Akcijski plan s mjerama za izvršenje presude, od kojih je većina već provedena.
 

Priopćenja | Reagiranje