Schengen FAQ
Vijeće (EU) je 8. prosinca 2022. godine donijelo Odluku o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj čime Republika Hrvatska s danom 1. siječnja 2023. godine postaje država članica schengenskog područja.
Slijedom toga dolazi i do određenih promjena vezanih uz prelazak unutarnje i vanjske granice, odnosno ukidaju se kontrole osoba na unutarnjim kopnenim i morskim granicama s Hrvatskom te se odredbe schengenske pravne stečevine iz Priloga Odluke Vijeća (EU) 2022/2451 primjenjuju na Hrvatsku u njezinim odnosima s ostalim zemljama članicama.
Obveza obavljanja granične kontrole ovisi prvenstveno o činjenici radi li se o prelasku vanjske granice, odnosno dolasku/odlasku u treće zemlje ili države članice schengenskog područja.
U pogledu kontrola osoba na unutarnjim zračnim granicama, one se ukidaju od 26. ožujka 2023. godine.
Što se tiče unutarnje granice (državna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom te Republike Hrvatske s Mađarskom), na tim se granicama više neće provoditi granična kontrola niti zaštita granice.
Pravo prelaska imat će sve osobe, kako građani EU tako i sve ostale osobe koje zakonito borave na schengenskom prostoru, ako nisu dobile odobrenje boravka s teritorijalnim ograničenjem (u tom se slučaju navedeno pravo može koristiti samo na području za koje je to odobrenje izdano).
Nacionalne vize za kratkotrajni boravak koje je Hrvatska izdala prije 1. siječnja 2023. ostaju važeće u razdoblju njihove valjanosti za potrebe tranzita preko državnog područja drugih država članica.
1. Ima li promjena za građane EU vezano uz ulazak Republike Hrvatske u Schengen?
Ulaskom Hrvatske u Schengen nema nikakvih izmjena niti za građane EU niti za druge osobe kad govorimo o prelasku vanjske granice. Granične kontrole obavljat će se kao i do sada, provođenjem Zakonika o schengenskim granicama, uključujući provođenje i drugih relevantnih uredbi Europskog parlamenta i vijeća.
Svi građani EU pa tako i hrvatski državljani koji žive u susjednim trećim zemljama morat će ispunjavati jednake uvjete kao i prije ulaska Hrvatske u schengenski prostor.
Svi građani EU pa tako i hrvatski državljani koji žive u susjednim trećim zemljama morat će ispunjavati jednake uvjete kao i prije ulaska Hrvatske u schengenski prostor.
2. Kako će se prelaziti u Sloveniju i Mađarsku?
Što se tiče unutarnje granice (državna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom te Republike Hrvatske s Mađarskom), na tim se granicama više neće provoditi granična kontrola niti zaštita granice. Pravo prelaska imat će sve osobe, kako građani EU tako i sve ostale osobe koje zakonito borave na schengenskom prostoru, ako nisu dobile odobrenje boravka s teritorijalnim ograničenjem (u tom se slučaju navedeno pravo može koristiti samo na području za koje je to odobrenje izdano).
3. Kako će se od 1.1.2023. godine računati dani provedeni u schengenskom prostoru?
U Zakoniku o schengenskim granicama člankom 6. definirano je da državljani trećih zemalja mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, ukoliko ispunjavaju sve propisane uvjete, u trajanju ne dužem od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, ona mora napustiti taj prostor, a duljina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka (npr. ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države schengenskog prostora boraviti još 45 dana).
Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, ona mora napustiti taj prostor, a duljina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka (npr. ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države schengenskog prostora boraviti još 45 dana).
4. Što je s graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom te putnicima koji imaju upisane granične prijelaze za pogranični promet i prijelazna mjesta u pograničnoj propusnici?
Sporazum o pograničnom prometu između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine i dalje će se primjenjivati te se ne smanjuje broj graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom. Svi koji imaju upisane granične prijelaze za pogranični promet i prijelazna mjesta u pograničnoj propusnici mogu i dalje prelaziti na tim mjestima. Drugim riječima, uvjeti prelaska državne granice i za stanovnike u pograničnom području ostaju nepromijenjeni.
5. Plaćanje pristojbe za ulazak na područje schengenskog prostora?
Državljani trećih zemalja koji nisu u obvezi posjedovati vizu, za ulazak na područje schengenskog prostora ne plaćaju pristojbu. Međutim, s danom početka primjene Uredbe o europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) navedene će osobe za ulazak u svrhu kratkotrajnog boravka, na područje bilo koje države članice EU ili države pridružene schengenskom prostoru, prije ulaska morati ishoditi ETIAS odobrenje. Te će osobe imati obvezu posjedovanja odobrenja putovanja koje je valjano tijekom cijelog trajanja kratkotrajnog boravka na državnom području država članica.
Podnositelj zahtjeva imat će obvezu platiti naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od 7 eura za svaki zahtjev (to se ne odnosi na podnositelje zahtjeva koji su u trenutku podnošenja zahtjeva mlađi od 18 godina ili stariji od 70 godina - oni su oslobođeni obveze plaćanja naknade za odobrenje putovanja). Ta naknada morat će biti uplaćena prije podnošenja zahtjeva za odobrenje putovanja.
Jednom dobiveno odobrenje vrijedit će 3 godine (ili kraće ukoliko je rok važenja putne isprave kraći od 3 godine) tako da neće trebati plaćati 7 eura kod svakog prelaska.
Podnositelj zahtjeva imat će obvezu platiti naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od 7 eura za svaki zahtjev (to se ne odnosi na podnositelje zahtjeva koji su u trenutku podnošenja zahtjeva mlađi od 18 godina ili stariji od 70 godina - oni su oslobođeni obveze plaćanja naknade za odobrenje putovanja). Ta naknada morat će biti uplaćena prije podnošenja zahtjeva za odobrenje putovanja.
Jednom dobiveno odobrenje vrijedit će 3 godine (ili kraće ukoliko je rok važenja putne isprave kraći od 3 godine) tako da neće trebati plaćati 7 eura kod svakog prelaska.
6. Što je ETIAS (European Travel Information and Authorisation System)?
Europski sustav putnih informacija i autorizacije elektronički je sustav autorizacije Europske unije za posjetitelje koji su oslobođeni vize i putuju u Europsku uniju ili schengenski prostor, s izuzetkom Irske koja je članica Zajedničkog putnog prostora. Primjena ETIAS-a planirana je za studeni 2023. godine, a točan datum odredit će Europska komisija o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti javnost.
7. Kontrola osoba na unutarnjim zračnim granicama?
U pogledu kontrola osoba na unutarnjim zračnim granicama, one se ukidaju od 26. ožujka 2023. Navedeno podrazumijeva da se od 1. siječnja 2023. godine do 25. ožujka 2023. godine nastavljaju provoditi granične kontrole osoba u zračnom prometu na unutarnjim letovima u skladu sa schengenskim pravilima.
8. Može li osoba, koja je trenutno u Hrvatskoj na turističkoj vizi, putovati u zemlje članice schengenskog prostora nakon 1.1.2023. godine?
Osobe kojima je izdana hrvatska viza mogu nastaviti boraviti u Hrvatskoj sve dok je viza važeća. S hrvatskom nacionalnom vizom izdanom prije 1.1.2023. ne mogu putovati u druge države članice schengenskog prostora.
9. Osobe su ušle u Hrvatsku nekoliko dana prije isteka schengenske vize s namjerom da ostanu nekoliko mjeseci u Hrvatskoj. Moraju li sada, kada je Republika Hrvatska postala članica Schengena, napustiti Hrvatsku ili postoje iznimke za ljude u zemlji kojima je istekla schengenska viza?
U Hrvatskoj mogu boraviti onoliko dana na koliko je viza izdana, vodeći računa da nakon 1.1.2023 boravak u schengenskom prostoru ne premašuje 90 dana unutar 180 dana.
10. Živim u Bugarskoj. Imam bugarsku boravišnu iskaznicu "LONG TERM RESIDENT-EU". Želim putovati u Hrvatsku. Tamo mogu ostati 90 dana, ali u tom razdoblju Hrvatska postaje dio schengenskog područja. Hoću li imati problema kada izađem iz zemlje nakon 2 ili 3 mjeseca od ulaska?
Ne, ali s takvom dozvolom boravka nakon 1.1.2023. neće se moći putovati u druge države članice Schengena.
11. Želim prenijeti oružje koje držim temeljem dozvole u drugu državu EU. Koja je procedura sada kada nema granice?
Ako oružje, koje imate registrirano u Republici Hrvatskoj, želite prenijeti u drugu državu članicu EU jer tamo boravite, dužni ste u toj državi ishoditi odobrenje za unos oružja u tu državu članicu EU.
Na temelju tog odobrenja ćete u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji oružje odjaviti u Republici Hrvatskoj te dobiti odobrenje za iznos oružja iz Republike Hrvatske.
Na temelju tog odobrenja ćete u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji oružje odjaviti u Republici Hrvatskoj te dobiti odobrenje za iznos oružja iz Republike Hrvatske.
12. Unos lovačkog oružja u RH te lov uz državnu granicu
Od 1. siječnja 2023. godine, kada je Republika Hrvatska postala država članica schengenskog područja, nije se promijenio režim prelaska vanjskih granica Europske unije, kao ni režim unosa lovačkog oružja u Republiku Hrvatsku. Naime, što se tiče granične kontrole, unos oružja u Republiku Hrvatsku propisan je Zakonom o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“ 94/18, 42/20 i 114/22), te i od 1. siječnja 2023. godine, državljani trećih zemalja, pa tako i državljani Bosne i Hercegovine i Srbije, mogu pod istim uvjetima kao i do sada unositi lovačko oružje u Republiku Hrvatsku.
Svaki lov (pojedinačni ili grupni) uz državnu granicu i dalje se treba pisano najaviti nadležnoj policijskoj postaji, sukladno Zakonu o nadzoru državne granice, članak 31. stavak 3. koji glasi „Pojedinačni ili grupni lov u dubini 300 metara od granične crte mora se pisano najaviti nadležnoj policijskoj postaji najkasnije 24 sata prije početka lova.“
Također, postupanja u lovu uz državnu granicu propisuje i Pravilnik o uvjetima i načinu lova u članku 6.:
Nadalje, obavještavamo Vas kako nositelji europskih oružnih propusnica mogu u svrhu lova, održavanja sportskih natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u Republiku Hrvatsku unositi oružje koje im je upisano u europsku oružnu propusnicu, ako se radi o oružju koje se prema Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana može nabavljati i posjedovati i ako posjeduju poziv ili drugi dokaz kojim dokazuju svoj razlog dolaska s oružjem povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja.
Također, nositelj europske oružne propusnice smije oružje koje je upisano u europsku oružnu propusnicu nositi i prenositi preko teritorija Republike Hrvatske ako ima prethodno izdano odobrenje za nošenje i prenošenje oružja koje su izdala nadležna tijela Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija namjerava nositi i prenositi oružje i ako su ta prethodna odobrenja upisana u europsku oružnu propusnicu, koju nositelj propusnice mora predočiti svaki put kada to od njega zatraže nadležna tijela država članica.
Iznimno, prethodno odobrenje za nošenje i prenošenje oružja preko teritorija Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija osoba namjerava nositi i prenositi oružje nije potrebno ako je oružje koje se nosi i prenosi upisano u europsku oružnu propusnicu i ako osoba posjeduje poziv ili drugi dokaz kojim dokazuje svoj razlog putovanja s oružjem u odredišnu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, te ako u europskoj oružnoj propusnici nije upisana napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u pojedinu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju, preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati ili napomena o obvezi ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u pojedinu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati.
Vezano uz dio pitanja koji se odnosi na krivolov nakon ulaska RH u schengenski prostor, podsjećamo kako ulaskom RH u schengenski prostor taj dio granice nije ostao u potpunosti bez nadzora. Kroz provedbu kompenzacijskih mjera, granična policija će i dalje provoditi aktivnosti u cilju suzbijanja svih oblika kaznenih djela i prekršaja iz domene prekograničnog kriminaliteta.
Takvim novim načinom rada, policija je dobila dodatnu mobilnost, a kroz dosadašnju dobru suradnju s lovačkim udrugama i dalje će se nastaviti na provedbi mjera usmjerenih protiv krivolova.
Svaki lov (pojedinačni ili grupni) uz državnu granicu i dalje se treba pisano najaviti nadležnoj policijskoj postaji, sukladno Zakonu o nadzoru državne granice, članak 31. stavak 3. koji glasi „Pojedinačni ili grupni lov u dubini 300 metara od granične crte mora se pisano najaviti nadležnoj policijskoj postaji najkasnije 24 sata prije početka lova.“
Također, postupanja u lovu uz državnu granicu propisuje i Pravilnik o uvjetima i načinu lova u članku 6.:
- St. 1. „Lov u dubini 300 metara od granične crte mora se pisano najaviti nadležnoj policijskoj postaji najkasnije 24 sata prije početka lova.“
- St. 2 „Lov divljači iz stavka 1. ovoga članka mora se obavljati na način da ne dolazi do povrede državne granice.“
- St. 3 „Ako ranjena divljač prijeđe državnu granicu lovoovlaštenik je dužan o tome obavijestiti lovoovlaštenika lovišta u susjednoj državi u koje se sklonila ranjena divljač.“
Nadalje, obavještavamo Vas kako nositelji europskih oružnih propusnica mogu u svrhu lova, održavanja sportskih natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u Republiku Hrvatsku unositi oružje koje im je upisano u europsku oružnu propusnicu, ako se radi o oružju koje se prema Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana može nabavljati i posjedovati i ako posjeduju poziv ili drugi dokaz kojim dokazuju svoj razlog dolaska s oružjem povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja.
Također, nositelj europske oružne propusnice smije oružje koje je upisano u europsku oružnu propusnicu nositi i prenositi preko teritorija Republike Hrvatske ako ima prethodno izdano odobrenje za nošenje i prenošenje oružja koje su izdala nadležna tijela Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija namjerava nositi i prenositi oružje i ako su ta prethodna odobrenja upisana u europsku oružnu propusnicu, koju nositelj propusnice mora predočiti svaki put kada to od njega zatraže nadležna tijela država članica.
Iznimno, prethodno odobrenje za nošenje i prenošenje oružja preko teritorija Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija osoba namjerava nositi i prenositi oružje nije potrebno ako je oružje koje se nosi i prenosi upisano u europsku oružnu propusnicu i ako osoba posjeduje poziv ili drugi dokaz kojim dokazuje svoj razlog putovanja s oružjem u odredišnu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, te ako u europskoj oružnoj propusnici nije upisana napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u pojedinu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju, preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati ili napomena o obvezi ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u pojedinu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati.
Vezano uz dio pitanja koji se odnosi na krivolov nakon ulaska RH u schengenski prostor, podsjećamo kako ulaskom RH u schengenski prostor taj dio granice nije ostao u potpunosti bez nadzora. Kroz provedbu kompenzacijskih mjera, granična policija će i dalje provoditi aktivnosti u cilju suzbijanja svih oblika kaznenih djela i prekršaja iz domene prekograničnog kriminaliteta.
Takvim novim načinom rada, policija je dobila dodatnu mobilnost, a kroz dosadašnju dobru suradnju s lovačkim udrugama i dalje će se nastaviti na provedbi mjera usmjerenih protiv krivolova.