- Objavljeno: 11.01.2013.
2012.: U prometu poginulo 28 osoba manje nego 2011.
Foto: MUP/Ilustracije
Pokazatelji stanja sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj u protekloj godini, u odnosu na prethodnu, 2011., daju sljedeću sliku:
- smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 8,3% ili 32 nesreće manje (353-2012; 385-2011.),
- smanjenje broja prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama za 11,7% ili 1.501 nesreća manje (11.342-2012; 12.843-2011.),
- smanjenje broja prometnih nesreća s materijalnom štetom za 13,4% ili 3.923 nesreće manje (25.292-2012; 29.215-2011.),
- smanjenje broja poginulih za 6,7% ili 28 poginulih osoba manje (390-2012; 418-2011.),
- smanjenje broja teško ozlijeđenih za 11% ili 376 osoba manje (3.033-2012; 3.409-2011.) i
- smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 12% ili 1.764 osoba manje (12.892-2012; 14.656-2011.).
Od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća, njih 243 (62,3%) preminulo je na mjestu nesreće, 28 (7,2%) pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a 119 (30,5%) u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće.
Ono što posebno ohrabruje je da je i 2012. godine, odnosno već četvrtu godinu zaredom nastavljen pozitivni trend smanjenja broja poginulih osoba, odnosno u 2012. godini poginulo je 388 osoba (2009. - 548 poginulih; 2010. - 426 poginulih; 2011. - 418 poginulih), a što je na razini stradavanja s početka 60-tih godina prošlog stoljeća, kada se na cestama nalazio neusporedivo manji broj vozila i vozača.
Analizirajući prometne nesreće, razvidno je da se najteže prometne nesreće događaju zbog ljudskih grešaka, odnosno grubog kršenja prometnih pravila i nepoštivanja prometne signalizacije. I nadalje je glavni uzrok smrtnog stradavanja brzina pa je zbog nepoštivanja njenog ograničenja ili neprilagođivanja brzine uvjetima na kolniku, poginulo 189 osoba ili 48% ukupnog broja poginulih osoba. Do smrtnihstradavanja, u 36% slučajeva, došlo je prilikom slijetanja vozila s kolnika,u 20% pri vožnji iz suprotnih smjerova itd.
Smanjen je i broj prometnih nesreća i stradavanja u njima, koje su prouzrokovali mladi vozači (osobe od 16 do 24 godine starosti), što i nije čudno s obzirom na ukupno smanjenje, ali za naglasiti je da se osjetno smanjio udjel u svim nesrećama i stradavanjima koje je prouzrokovala ova skupina vozača. U prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači smrtno je stradalo 106 osoba, 709 ih je zadobilo teške, a 2.358 lake tjelesne ozlijede.
Tijekom 2012. godine, od strane policije uloženi su maksimalni napori kako bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podiglo na višu razinu, odnosno približilo europskim standardima. Tako je policija poduzela niza preventivno-represivnih mjera i aktivnosti od kojih, kao najvažnije izdvajamo sljedeće:
- osiguranje vidljive i kontinuirane nazočnosti policijskih službenika na cestama te maksimalno pokrivanje svih cestovnih pravaca koji se statistički iskazuju kao ugroženi, kako bi se na taj način preventivno djelovalo na vozače i suzbilo, u što većoj mjeri, činjenje prometnih prekršaja,
- provođenje ciljanih aktivnosti na mjestima i u vrijeme kada se događaju najteže prometne nesreće,
- sankcioniranje prometnih prekršaja koji dovode do najtežih prometnih nesreća, odnosno na taj način preveniranje uzroka nastanka prometnih nesreća (vožnja nepropisnom brzinom, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, nepropisno pretjecanje, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje i zadržavanje pješaka na kolniku, prekršaji vozača mopeda i motocikla),
- dosljedna primjena policijskih ovlasti prema vozačima koji čine najteže prometne prekršaje, a posebice prema recidivistima,
- posebna pozornost usmjerena je i na mlade vozače, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost (nekorištenje zaštitne kacige, nekorištenje sigurnosnog pojasa),
- maksimalno su stavljeni u funkciju svi raspoloživi uređaji i oprema, koja se koristi za nadzor u prometu, kao i sva vozila s policijskim obilježjima te je u provođenje planiranih aktivnosti uključen maksimalan broj policijskih službenika,
- uključivanje u ove aktivnosti i civilnih auto-ophodnji, sa službenim vozilima bez policijskih obilježja,
- intenziviranje preventivno - represivnih mjera prema ciljanim skupinama sudionika u prometu, odnosno vozačima mopeda, motocikala, bicikla te pješacima,
- senzibiliziranje javnosti i edukacija sudionika u prometu kroz provođenje medijskih kampanja usmjerenih na zaštitu najmlađih sudionika u prometu, vožnju pod utjecajem alkohola i droga, brzinu, pojas i kacigu,
- ostvarivanje pune suradnje s medijima, u svrhu propagiranja poželjnih ponašanja u prometu i ukazivanja na posljedice koje proizlaze činjenjem prekršaja zbog kojih se najčešće događaju prometne nesreće.
I tijekom 2013. godine policija planira poduzimanje cijelog spektra aktivnosti u cilju zadržavanja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa. Aktivnosti će se provoditi u suradnji s lokalnom samoupravom, medijima, udrugama osoba s invaliditetom, preko škola i autoškola sve do javnih prijevoznika i vjerskih zajednica. Također, posebnu pozornost posvetit će se upravo djeci, pješacima, biciklistima, traktoristima i vozačima mopeda i motocikla, kao skupinama koje su najugroženije, a na polju represivnog djelovanja postupanje policije usmjeriti će se na sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja koji su usko povezani s događanjem najtežih prometnih nesreća i recidivistima.
Međutim, svjesni smo činjenice da je aktivnost prometne policije jedan od bitnih faktora koji utječe na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica, ali nikako jedini. Moramo naglasiti kako se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može kontinuirano ostvarivati isključivo i samo poduzimanjem preventivnih i represivnih mjera od strane policije. U cilju postizanja željenog stupnja sigurnosti svih sudionika na našim prometnicama, nužno je sustavno poduzimanje sveobuhvatnih aktivnosti, ostvarivanje optimalne uvezanosti i aktivnije uključivanje, osim policije i svih drugih ministarstava, nadležnih institucija i subjekata, odnosno poduzimanje zajedničkih napora svih onih koji se bave sigurnošću prometa.
Kao jednu od mogućnosti daljnjeg poboljšanja stanja sigurnosti, vidimo i u žurnijem i adekvatnijem prijevozu ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, odnosno uvođenju hitne helikopterske medicinske pomoći.
Svakako, kao bitan preduvjet poboljšanja ukupnog stanja sigurnosti cestovnog prometa je i podizanje prometne kulture svih sudionika u prometu, odnosno kontinuirano obrazovanje i provođenje prometnog odgoja mladih kroz programe primjerene njihovom uzrastu.