Božinović u Bruxellesu: Dužni smo definirati jak i konkretan odgovor

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar dr. sc. Davor Božinović sudjelovao je danas, na poziv slovenskog predsjedništva, na izvanrednom sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova posvećen stanju u Afganistanu te tom prilikom istaknuo kako su ministri unutarnjih poslova dužni definirati jak i konkretan odgovor, posebno kada govorimo o humanitarnom zbrinjavanju svih ugroženih osoba, adresiranju migracija, masovnih pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ali i ugroze od terorističkih aktivnosti

FOTO: Vijeće EU  

 - Video Uvodne izjave

Potpredsjednik Vlade i ministar dr. sc. Davor Božinović danas je sudjelovao u Bruxellesu na drugom po redu izvanrednom sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova na temu situacije u Afganistanu i mogućih implikacija na područje migracija i sigurnosti u samo 10 dana.
 
Tijekom sastanka ministri unutarnjih poslova Vijeća Europske unije naglasak su stavili na migracijske i sigurnosne izazove, važnost sprječavanja novog masovnijeg migrantskoga vala, ali i zaštitu vanjskih granica te pružanje međunarodne zaštite najugroženijim skupinama, prije svega ženama i djeci. Jednako važnim ocijenjeno je ujednačavanje postupka azila u državama članicama te nastavak rasprave do konačnog usuglašavanja novog Pakta o migracijama i azilu.
 
O mogućim scenarijima budućeg razvoja događaja u Afganistanu te uvjete pružanja humanitarne i razvojne pomoći Afganistanu, ali i susjednim državama te trećim i tranzitnim državama u jačanju prihvatnih, sigurnosnih i drugih kapaciteta, raspravljati će ministri vanjskih poslova EU-a na neformalnom sastanku u Gymnichu 2. rujna ove godine.
 
Usuglašena zajednička Izjava
Ovim izvanrednim sastankom ministara unutarnjih poslova Europska unija je kroz usuglašenu zajedničku Izjavu jedinstveno odgovorila na potencijalni migracijski izazov  te na vrijeme poslala jasnu poruku odnosno da je odlučna:

• spriječiti masovna nezakonita migracijska kretanja s kakvom je bila suočena u prošlosti, 
• štiti svoje vanjske granice kroz provedbu sigurnosnih provjera primjenom postojećih i novih informacijskih sustava na razini EU-a kao i
• nastaviti s razbijanjem krijumčarskih skupina te pojačati komunikaciju kako bi odgovorila na narativ tih skupina kojima se migrante i izbjeglice potiče na korištenje neizvjesnih i nezakonitih putova prema Europi.

 
Pored navedenog sa sastanka je poslan jasan signal kako Europska unija ostaje spremna prihvatiti određen broj najugroženijih skupina iz Afganistana, i to zakonitim putem - prije svega žene i djecu – i to nastavkom programa preseljenja koji je kao zakonit put primijenjen i pri evakuaciji afganistanskih državljana koji su radili za EU i NATO.
 
Navedeno podrazumijeva jačanje suradnje s međunarodnim partnerima kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Kanada, ali i jačanje suradnje suradnju s međunarodnim organizacijama, prije svega UN-om i njegovim agencijama.
 
Uzimajući u obzir različite scenarije mogućeg daljnjeg razvoja događaja u Afganistanu, posebno nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država, na sastanku je detaljno razmotrena i uloga agencija Europske unije, prije svega Frontexa, EASO-a i EUROPOL-a, u odgovoru na potencijalni migracijski, azilni i sigurnosni izazov.
 
Hrvatska je podržala reviziju Akcijskog plana za Afganistan s naglaskom na njegovu operacionalizaciju te rješavanje posljedica raseljavanja u regiji. Vijeće ministara pozvalo je Europsku komisiju da procijeni mogućnost dodatne financijske pomoći kroz Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) te instrumente za azil, migracije i upravljanje granicama.
 
Premda se većina afganistanskih državljana izbjeglih uslijed aktualne krize zadržava u susjednim državama, Hrvatska je i dalje svakodnevno suočena s pokušajima nezakonitih prelazaka te je ministar Božinović naglasio važnost povećanja financijske pomoći trećim, ali i tranzitnim zemljama u zbrinjavanju afganistanskih izbjeglica te jačanju njihovih ljudskih i tehničkih kapaciteta u zaštiti granice.
 
Uzimajući u obzir sve moguće scenarije daljnjega razvoja događaja u Afganistanu te stanje u susjednim i tranzitnim državama, ministar Božinović ukazao je i na potrebu dodatne financijske pomoći državama članicama Europske unije koje upravljaju vanjskom granicom, što je za Hrvatsku posebno važno jer upravlja najduljom vanjskom kopnenom granicom Europske unije i istaknuo važnost dodatnog tehničkog opremanja granice.
 
Hrvatski prihvat
Kada je riječ o prihvatu afganistanskih državljana, Hrvatska je iskazala solidarnost i pridružila se inicijativi Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) te primila ukupno 19 osoba - državljana Afganistana koji su radili za Delegaciju EU u Afganistanu i članove njihovih obitelji. Ministar Božinović izvijestio je kolege ministre kako je svih 19 osoba već stiglo u Hrvatsku, adekvatno su smješteni i podnijeli su zahtjev za međunarodnu zaštitu, a daljnji prihvat ugroženih skupina treba primarno rješavati preseljenjem na dobrovoljnoj osnovi.
 
Temeljem prethodnih iskustava, sve države članice odlučne su zajednički djelovati kako bi se spriječilo ponavljanje nekontroliranih masovnih nezakonitih migracijskih kretanja. U tom smislu, radit će se na ciljanim informativnim kampanjama za borbu protiv diskursa kojima se koriste krijumčari, ali i na suzbijanje širenja on-line komunikacije koja potiče migrante na opasna i nezakonita putovanja prema Europi.
 
Jačanje kapaciteta
U kontekstu povećane ugroze od terorističke prijetnje i infiltracije sigurnosno sumnjivih osoba na teritorij EU-a, ministar Božinović je pozvao da se financijska potpora državama članicama usmjeri i na jačanje protuterorističkih kapaciteta. Dodao je kako su razmjena informacija i obavještajnih podataka, kako s državama članicama, tako i s relevantnim trećim zemljama, sada od iznimne važnosti.
 
Istaknuo je i važnost provjere svih afganistanskih državljana koji bilo evakuacijom, bilo pokušajem nezakonitih prelazaka granice ulaze na područje EU-a. To znači prije svega njihovu provjeru kroz Schengenski informacijski sustav, što Hrvatska može sustavno provoditi samo ukoliko bude imala puni pristup tom i svim novim informacijskim sustavima koji se uvode na razini Europske unije. 
 
U tom smislu, ministar Božinović je pozvao na što skorije donošenje političke odluke o članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru, a što je s ciljem jačanja sigurnosti Europske unije u interesu svih njezinih država članica.
 
Zaključio je kako moramo jačati napore u suzbijanju krijumčarenja migranata, kao i krijumčarenja vatrenog oružja te u tom smislu sustavnije razmjenjivati operativne podataka o osobama povezanima s teškim i organiziranim kriminalitetom, posebice kako bi se pravovremeno detektirale sve sigurnosno sumnjive osobe koje pokušavaju ući na područje EU-a. 
 
Po dovršetku sastanka potpredsjednik Božinović je izjavio:
 
- “Ova Izjava je dobra poruka o tome što Europa radi i što Europa planira raditi, a što Europa ne planira raditi! Ovo zadnje se odnosi na otvaranje granica. Europa će se puno više nego u ranijim krizama angažirati. Europa za to ima snage, ima mogućnosti. Sama Komisija  je sama podigla pomoć za Afganistan ove godine za nekih 200 milijuna Eura tako da se razmišlja o svim aspektima ove krize, i političkim i humanitarnim i sigurnosnim i ni jedan od njih neće biti zapostavljen.”  

- “Mi u Hrvatskoj već tri, četiri godine, inzistiramo na tome da migracije moraju biti zakonite, moraju biti legalne. Upravo ovaj primjer o prihvatu 19 osoba, nam govori da i u uvjetima kad su ljudi životno ugroženi, kad spašavaju svoju glavu, uzmu dokumente i krenu na put, za razliku od najvećeg broja onih koji nam pokušavaju ilegalno doći i baš nitko nema nikakav identifikacijski dokument.” - zaključio je ministar Božinović. 
 
 

Stranica