Demantij članka objavljenog na portalu Jutarnjeg lista

Slika A1_WEB_ILUSTRACIJE/MUP_ILUSTRACIJE/policija_grb.jpg

Na internetskoj stranici Jutarnjeg lista 8. veljače 2015. godine u rubrici Vijesti – Hrvatska pod naslovom "MUP IZBRISAO 254.222 LJUDI Većina njih su izbjegli Srbi, koji bi sada mogli ostati bez imovine…"

Foto: Ilustracija
 
Na internetskoj stranici Jutarnjeg lista 8. veljače 2015. godine u rubrici Vijesti – Hrvatska pod naslovom "MUP IZBRISAO 254.222 LJUDI Većina njih su izbjegli Srbi, koji bi sada mogli ostati bez imovine…" (poveznica: http://www.jutarnji.hr/mup-iz-evidencije-izbrisao-254-222-ljudi--vecina-njih-su-izbjegli-srbi/1291233/), novinarka i autorica članka Snježana Pavić navodi niz paušalnih procjena koje je potrebno demantirati.
 
Naime, novinarka u svom članku, navodeći kao relevantnog sugovornika g. Miodraga Linta, navodi netočan podatak kako je većina odjavljenih osoba, čak 90 posto (oko 240.000 ljudi od ukupno 257.231) srpske nacionalnosti. Iako se novinarka prije pisanja članka obratila Ministarstvu unutarnjih poslova RH, navedeni podatak o nacionalnoj pripadnosti nije zatražila, već je kao točan objavila onaj sugovornika g. Linte.
 
Navedeni podatak nije točan te baca sjenu na kriterije po kojima je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske postupalo u provođenju Zakona o prebivalištu (NN 144/12 i 158/13).
 
Ministarstvo unutarnjih poslova RH se, provodeći važeće zakonske odredbe za odjavu prebivališta po sili zakona, nije rukovodilo po kriteriju nacionalne strukture građana, već isključivo po tri kriterija za odjavu koja propisuje Zakon.
 
To su:
  1. građani koji su na dan 29. prosinca 2012. godine imali osobnu iskaznicu kojoj je istekao rok važenja više od 15 dana (a nisu naknadno ishodovali novu),
  2. građani koji su do dana stupanja na snagu Zakona navršili 16 godina, a nikada nisu ishodovali osobnu iskaznicu i
  3. građani koji su imali prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica (nepostojeće adrese, npr. bb i slično).
Zaključno, kriterij za odjavu prebivališta po sili zakona nikako ne može biti pripadnost nacionalnoj strukturi budući se osobe ne moraju izjasniti o nacionalnoj pripadnosti, ako to ne žele. 
 
Kako bi javnost bila točno informirana o nacionalnoj strukturi odjavljenih osoba, dajemo i podatak da je najviše odjavljenih osoba hrvatske nacionalnosti i to 131.050, zatim 70.682 osoba nepoznate nacionalnosti, 37.234 osoba srpske nacionalnosti te su ostalo osobe drugih nacionalnosti. Dakle, netočan je podatak da većinu odjavljenih osoba čine osobe srpske nacionalnosti.
 
Ujedno ističemo da odjava prebivališta ne utječe na pitanja vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj.


Pisane vijesti