- Objavljeno: 16.10.2006.
Dvodnevni skup u Valbandonu: 'Policija i Državno odvjetništvo u reformi kaznenog postupka'
U Valbandonu u Policijskom centru za obuku započelo je dvodnevno savjetovanje čelnika kriminalističke policije i Državnog odvjetništva pod nazivom: "Policija i Državno odvjetništvo u reformi kaznenog postupka."
U Valbandonu u Policijskom centru za obuku započelo je dvodnevno savjetovanje čelnika kriminalističke policije i Državnog odvjetništva pod nazivom: "Policija i Državno odvjetništvo u reformi kaznenog postupka."
Ravnatelj policije Marijan Benko dosadašnju je suradnju Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva ocijenio dobrom, a ovom se prigodom osvrnuo na kretanje kriminaliteta tijekom prvih devet mjeseci 2006. godine i usporedio ga sa stanjem kriminaliteta tijekom prvih devet mjeseci prethodne godine:
"Tako je u prvih devet mjeseci ove godine policija otkrila i prijavila 60 829 kaznenih djela što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 2,7% U vezi s tim, policija je otkrila i kazneno prijavila 25 262 počinitelja, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 4,7%. Od ukupnog broja prijavljenih počinitelja kaznenih djela prijavljeno je 2496 maloljetnih počinitelja, što je u donosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 8,8%. Od ukupnog broja otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela razriješeno je 68% kaznenih djela, što čini povećanje od 1,9%. Od ukupnog broja otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela tijekom prvih devet mjeseci ove godine 45 709 kaznenih djela su iz djelokruga općeg kriminaliteta, njihovo povećanje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosi 0,53%, a njihovo sudjelovanje u ukupnom broju otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela tijekom prvih devet mjeseci ove godine iznosi 77,16%.
Raščlambom kaznenih djela u vezi općeg kriminaliteta vidljivo je kako su tijekom prvih devet mjeseci ove godine počinjena 43 kaznena djela ubojstva, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjenje za 4,10%, dok je istovremeno počinjeno 130 pokušaja ubojstva, što je povećanje za 8,3%.
Značajan porast tijekom prvih devet mjeseci ove godine bilježe kaznena djela silovanja, kojih je otkriveno 82, što je u odnosu na isto razdoblje povećanje od 49,1%, pri čemu je broj kaznenih djela pokušaja silovanja, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, smanjen za 5,6%.
Razmatrajući kaznena djela razbojništva, teških krađa i otuđenja motornih vozila, može se primijetiti smanjenje broja ovih kaznenih djela jer su, primjerice, tijekom prvih devet mjeseci ove godine počinjena 992 razbojništva, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjenje za 0,3%. Također, u istom razdoblju ove godine prijavljeno je 16 715 kaznenih djela teške krađe, što u promatranom razdoblju predstavlja smanjenje za 5,8%. Broj otuđenih vozila tijekom prvih devet mjeseci ove godine iznosi 1338, što u odnosu na isto razdoblje prethodnih godina predstavlja smanjenje broja otuđenih vozila za 14,1%.
Za istaći je povećanje stope razriješenosti kaznenih djela u vezi općeg kriminaliteta pa je tako primjerice razriješenost kaznenih djela ubojstva, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, povećana za 10,7% i iznosi 102,3%; silovanja za 1,2% i iznosi 97,6%; razbojništva za 3,6% i iznosi 55%, a teških krađa 0,9% i iznosi 35,8%.
Tijekom prvih devet mjeseci ove godine otkriveno je i prijavljeno 6 465 kaznenih djela u vezi kriminaliteta droga, što je u odnosu na prethodne godine povećanje za 4,7%, tako da ova kaznena djela, u strukturi ukupno otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela tijekom prvih devet mjeseci ove godine, iznose 10,91%.
U istom razdoblju ove godine otkriveno je i prijavljeno 5677 kaznenih djela u svezi gospodarskog kriminaliteta što je, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, povećanje za 19,16%.
U prvih devet mjeseci ove godine otkrivena su i prijavljena 1142 kaznena djela u vezi organiziranog kriminaliteta, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 15,01%, tako da ova kaznena djela u strukturi kriminaliteta iznose 1,93%.“
Benko je potom zaključio da je iz navedenih pokazatelja razvidan porast broja otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela i počinitelja, kao i povećanje stope razriješenosti kaznenih djela: “… što uz smanjenje broja teških krađa i razbojništava, blago povećanje kaznenih djela općeg kriminaliteta te značajno povećanje broja kaznenih djela u svezi s organiziranim kriminalitetom i gospodarskim kriminalitetom, upućuje na učinkovitiji rad policije.“
Istovremeno, Ravnatelj ističe kako će uspješno provedene kriminalističke obrade biti zasigurno poticaj građanima da prijavljuju počinitelje koruptivnih kaznenih djela.
Dosadašnje iskustvo nedvojbeno potvrđuje da ustrojstvene jedinice policije i državnog odvjetništva koje su razvile dobru suradnju bilježe manji broj odbačenih kaznenih prijava i manji broj naknadnih zahtjeva za prikupljanje obavijesti nakon podnesene kaznene prijave, što neupitno pridonosi i učinkovitijem radu državnog odvjetništva.“
Na kraju izlaganja ravnatelj policije Marijan Benko izrazio je svoju nadu kako će zaključci s ovog savjetovanja doprinijeti unapređenju rada kako policije tako i državnog odvjetništva na otkrivanju i suzbijanju svih oblika kaznenih djela.
Sudionicima Savjetovanja obratio se potom glavni državni tajnik Mladen Bajić te izrazio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova.
Istaknuo je potom kako se promijenilo poimanje mjesta i uloge državnog odvjetništva u sustavu kaznenog prava te se od državnog odvjetnika ne traži samo uspješnost pri progonu počinitelja kaznenih djela, već on postaje odgovoran i za uspješnost u sprječavanju i otkrivanju počinitelja kaznenih djela. Na taj se način i prema percepciji javnosti značajno mijenja položaj i odgovornost državnog odvjetnika.
Glavni državni odvjetnik istaknuo je, nadalje, kako je odgovoran za uspješno vođenje kaznenog postupka te za pravilnost odluke o pokretanju postupka. Međutim, njega se poziva na odgovornost i za rad tijela kojima je dužnost otkrivanje kaznenih djela i podnošenje prijava protiv počinitelja:
„Neosporno je da postoji nezadovoljstvo učinkovitošću kaznenog postupka. Koliko god to nezadovoljstvo bilo opravdano mi državni odvjetnici osjećamo da javnost smatra da smo mi prvenstveno za to odgovorni, a u nekim slučajevima i jedini odgovorni.
Državni odvjetnik jest odgovoran za svoj rad i za svoje odluke koje donosi na temelju rada tijela otkrivanja, dakle, prvenstveno policije. Međutim, ne smijemo zaboraviti da uspjeh državnog odvjetnika zavisi od kvalitete dokaza, podataka i činjenica koje mu je dostavila policija ili drugo državno tijelo uz kaznenu prijavu (...) Stvara se privid da je državni odvjetnik taj koji to sam čini, da to može učiniti, odnosno, da ima ovlasti svima naređivati i da su svi dužni postupati po njegovim zahtjevima.“
Na kraju izlaganja Mladen Bajić je zaključio kako će ovakvo savjetovanje omogućiti da se razmotri zajednički rad državnog odvjetnika i policije na pojedinim područjima te da se postignu dogovori oko unaprjeđenja daljnje suradnje.