Javna rasprava o Nacrtu Prijedloga Zakona o policiji

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić odazvao se danas na poziv Centra za mirovne studije i Kuće za ljudska prava u Zagrebu povodom organiziranja javne rasprave    

Zagreb, 21. veljače 2012.

Foto: MUP RH  

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić odazvao se danas na poziv Centra za mirovne studije i Kuće za ljudska prava u Zagrebu povodom organiziranja javne rasprave o objavljenom Nacrtu prijedloga Zakona o policiji. Cijeneći činjenicu što se ministar Ostojić odazvao pozivu, domaćini Sanja Sarnavka i Gordan Bosanac predstavili su i drugog gosta Vlatka Cvrtilu sa Fakulteta političkih znanosti.

Ministar Ostojić početno je naglasio kako nacrt Prijedloga Zakona o policiji, o kojem se u posljednje vrijeme parcijalno izvješćuje u javnosti, nije još ušao niti u „saborsku“ niti u „vladinu proceduru“ te da se još uvijek prikupljaju kako prijedlozi zainteresiranih javnosti, civilnih udruga tako i drugih ministarstava te da u konačnici Prijedlog treba dobiti i suglasnost Europske komisije.

Ministar Ostojić u opsežnom se izlaganju osvrnuo na sve primjedbe i prijedloge koji su do sada zaprimljene te ih pojasnio, a odgovarao je i na direktna pitanja svih prisutnih predstavnika civilnog društva.

Posebno je obrazložio u javnosti često kritiziran članak 7. Prijedloga Zakona o policiji prema kojeg ministar ima ovlast davanja naputaka za rad policiji navodeći kako ti napuci moraju biti dati unutar zakonom propisanih ovlasti i kako identična odredba postoji i u slovenskoj inačici zakona o policiji. Pokazao je prisutnima kako bi izgledali ti nalozi policiji te da takvom vrstom naloga nije ugrožena neovisnost policije kao službe niti to predstavlja uplitanje u rad policije. Nadalje se ministar Ostojić osvrnuo i na izbor glavnog ravnatelja policije koji je prema Zakonu o državnim dužnosnicima  proglašen državnim dužnosnikom te ga samim time može imenovati Vlada RH, ali kao ministar smatra kako je bolje i transparentnije odabrati ga putem javnog natječaja sa jasno određenim uvjetima koje treba ispunjavati svaka osoba koja se želi prijaviti na javni natječaj.

Pojašnjena je potreba hitnosti donošenja zakona, ali što ne priječi raspravu o spornim pitanjima. Također je pojašnjen sustav građanskog nadzora i to putem već postojećeg Saborskog odbora kako i putem redovnih načina prigovora.     

Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasio je potrebu da se o svim prijedlozima zakona javno raspravlja što je ujedno i kvaliteta demokratskog društva koje želi biti participativno. Iznio je prigovor kako ovim Nacrtom prijedloga Zakona nije uzeto u obzir uvođenje učinkovitog i odgovornog nadzora nad sustavom koji, poput policijskog sustava, ima ovlasti primjene sile. Najveće manjkavosti vidi u odabranom modelu nadzora koji se većinom oslanja na model izražavanja pritužbi. Za razliku od pritužbi kao modela nadzora postoje još i istrage i vrednovanje postupaka policije odnosno rezultata. Vlatko Cvrtila predlaže primjenu najboljeg od sva tri načina budući bi, prema njegovim riječima, na taj način došli u poziciju da ne rješavamo pojedinačne slučajeve već da uočavamo i ispravljamo devijacije policijskog sustava. Cvrtila se slaže kako je ovaj Nacrt Prijedloga korak naprijed u smislu spajanja dvaju zakona koji definiraju područje policijskog rada te da je uključivanje u ovakve javne rasprave vrlo produktivno.

U raspravu se iz publike uključio i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić koji smatra da u slučaju donošenja ovog zakona hitna procedura nije potrebna i nije poželjna. Posebnu pažnju želio je skrenuti na odredbu o pravu na javno okupljanje policijskih službenika, koji prema Nacrtu, ne smiju prosvjedovati u odorama. Kao primjer naveo je primjene kolega policajaca iz Engleske i Portugala koji štrajkaju u odorama što smatra legitimnim pravom.  Ministar Ostojić na te je primjedbe odgovorio kako je legitimno pravo izražavanje nezadovoljstva i stava po određenom pitanju, ali to nije potrebno činiti u odori budući da je dio policijske odore i policijsko naoružanje, a zakonom je propisano kako policijski službenici na javnom okupljanju mogu biti u odori samo ukoliko su na službenoj dužnosti. Međutim, rasprava po ovom i drugim pitanjima nastaviti će se i dalje između  Ministarstva unutarnjih poslova i aktivnih sindikata.

Na javnoj raspravi potaknuta su još mnoga pitanja koja se tiču disciplinskog sudovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova, policijskog postupanja prilikom osiguranja javnih okupljanja, korištenja ovlasti lociranja položaja mobilnog uređaja te mnoga druga.

Pisane vijesti