Konferencija o međunarodnoj zaštiti i bezdržavljanstvu

U organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, UNHCR-a i Hrvatskog crvenog križa u Primoštenu je od 22. do 24. svibnja održana godišnja konferencija o međunarodnoj zaštiti i bezdržavljanstvu

Na konferenciji su prikazana postignuća, ali i izazovi u području međunarodne zaštite, prihvata tražitelja međunarodne zaštite, integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, u postupanju prema djeci bez pratnje stranim državljanima, preseljenju državljana trećih država ili osoba bez državljanstva te u području bezdržavljanstva ili apatridije.

Državni tajnik Žarko Katić, koji je otvorio konferenciju, u uvodnom govoru istaknuo je kako migracijska kretanja predstavljaju izazov kako za nacionalnu tako i za europsku sigurnost i stoga zahtijevaju intenzivnu međunarodnu suradnju i zajedničko djelovanje na pronalaženju optimalnog, sigurnosno najprihvatljivijeg rješenja. U takvim uvjetima, Hrvatska je država članica EU koja štiti najdužu vanjsku granicu Europske unije, koju u najvećem dijelu dijelimo sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Državni tajnik Katić naglasio je kako je zadaća hrvatske policije da štiti hrvatsku granicu od nezakonitih migracija, ali isto tako da onima koji trebaju međunarodnu zaštitu osigura pristup. Pored toga istaknu je dosadašnju uspješnu suradnju Ministarstva unutarnjih poslova i drugih državnih tijela, lokalne zajednice i nevladinih udruga te važnost nastavka takve suradnje radi boljeg međusobnog razumijevanja tražitelja međunarodne zaštite i lokalne zajednice. 

U odnosu na bezdržavljastvo državni tajnik Katić naglasio je kako broj osoba bez državljanstva (apatrida) u Republici Hrvatskoj nije velik.  Istaknuo je kako Republika Hrvatska snažno podupire kampanju UNHCR-a # I Belong i Globalni akcijski plan radi okončanja bezdržavljanstva  te će svoj doprinos dati kroz zakonodavstvo i praksu te dijeljenje iskustava sa drugim zemljama radi sprječavanja mogućih  slučajeva apatridnosti.

Također je naglasio kako je smisao ovakvih konferencija upravo razmjena mišljenja i iskustava radi stvaranja najbolje prakse te unaprjeđenje i olakšavanje međuagencijske suradnje.

Među brojnim govornicima sudjelovali su službenici Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove i to prema panelima:

Postupak međunarodne zaštite

Uvodni govor pripremila je Sunčica Želle koja je prikazala cjelovit i složen postupak odobrenja međunarodne zaštite te tzv. Dublinski postupak, a Helena Žuljević, policijska službenica Službe za nezakonite migracije predstavila je rad policije u ostvarivanju pristupa međunarodnoj zaštiti.

Uvjeti prihvata tražitelja međunarodne zaštite

Sustav prihvata tražitelja međunarodne zaštite u Prihvatilištima u Zagrebu i Kutini te brojne projekte sufinancirane sredstvima Fonda za azil, migracije i integraciju, kojima su unaprijeđeni uvjeti smještaja i rada u Prihvatilištima predstavio je Vlatko Večkovec.

Djeca bez pratnje

Anita Dakić je sudionicima Konferencije predstavila Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje, čiju izradu je inicirao MUP. Jasnim definiranjem postupanja prema djeci bez pratnje, jasnim obvezama sudionika, prilozima kao alatima te uspostavljanjem snažnije međuresorne suradnje nadležnih tijela kroz Međuresorno povjerenstvo Protokolom su stvoreni preduvjete za učinkovit i snažan sustav. Gđa. Dakić je iskoristila priliku upoznati sudionike Konferencije kako je posebni predstavnik Glavnog tajništva Vijeća Europe za migracije i izbjeglice gospodin Tomaša Boček prilikom svog posjeta Hrvatskoj 2018. godine pohvalio Protokol te istaknuo kako se temeljem njega Hrvatska svrstala ispred brojnih država članica EU. Milena Žuljević predstavila je rad i postupanje policijskih službenika u odnosu na djecu bez pratnje, kako tražitelja međunarodne zaštite tako i nezakonitih migranata.

Preseljenje

Upoznavajući prisutne s programom preseljenja izbjeglica iz Turske gđa. Dakić je objasnila kako se preseljavaju samo  izbjeglice koji ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, civili koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja te spadaju u ranjivu kategoriju izbjeglica. Preseljenje predstavlja kontrolirano upravljanje migracijama te ujedno predstavlja sigurniji i humaniji pristup međunarodnoj zaštiti. Preseljavanjem izbjeglica iz Turske Republika, Hrvatska se svrstala među države članice koje pokazuju solidarnost prema trećim državama opterećenim velikim priljevom izbjeglica.

Integracija

Što se tiče integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, Matea Bušić objasnila je sudionicima Konferencije kako je Ministarstvo unutarnjih poslova tijelo koje osigurava podršku azilantima i osobama pod supsidijarnom zaštitom pri uključivanju u hrvatsko društvo. Ujedno je ukazala na postignut napredak kao i izazove na kojima je potrebno još poraditi.

Bezdržavljanstvo

Relevantno međunarodno i nacionalno zakonodavstvo ovog područja predstavila je Višnja Stanić Šajatović koja je napomenula kako se situacije apatridnosti uglavnom ne odnose na de jure apatride, već na osobe neutvrđenog državljanstva, koje su po ranije važećim propisima stekle državljanstvo neke od republika bivše SFRJ, ali ga formalno još nisu registrirale u matičnoj državi radi vlastitog propuštanja  ili administrativnih zapreka stranih tijela.  Naglasila je da MUP pomaže populaciji koja se u RH suočava sa problemima vezanim uz reguliranje statusa, posebno u slučajevima kada se radi o osobama neutvrđenog državljanskog statusa (de facto apatridi) i da je  pitanje bezdržavljanstva „prethodno pitanje” u postupcima reguliranja privremenog odnosno stalnog boravka stranca.

Pisane vijesti | Suradnja | Međunarodna zaštita