Ministar Božinović na sastanku Vijeća JHA

Ministar Božinović istaknuo je kako Hrvatska u mandatu aktualne Europske komisije namjerava postati članicom Schengenskog prostora stoga podržava jedinstvenost Schengenskog područja i smatra da bi privremene kontrole na unutarnjim granicama trebale biti iznimka i krajnja mjera u izvanrednim situacijama

Foto: Vijeće EU

Danas je u Luxembourgu održan sastanak Vijeća EU za pravosuđe i unutarnje poslove tijekom kojeg se raspravljalo o izmjeni Schengenskog zakonika, terorizmu i migracijama kojem je prisustvovao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. 

Europska komisija u rujnu je ove godine objavila Komunikaciju o očuvanju i jačanju Schengenskog prostora s ciljem  prilagođavanja propisa o ponovnom uvođenju privremenih kontrola na unutarnjim granicama potrebi rješavanja rastućih i trajnih ozbiljnih prijetnji sigurnosti. Na temelju novog prijedloga Komisije, države članice moći će provjere na unutarnjim granicama produljiti samo iznimno ako ista prijetnja bude prisutna i nakon godinu dana i ako poduzmu i razmjerne nacionalne mjere, kao što je proglašavanje izvanrednog stanja. Provjere na unutarnjim granicama strogo bi se ograničile na šestomjesečna razdoblja, uz mogućnost produljenja najviše tri puta u dvije godine. Šest zemalja Schengenskog prostora trenutno koristi zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama Schengena. Dok je Francuska uvođenje obrazložila terorističkom prijetnjom, ostale su članice tu mjeru obrazložile masovnim priljevom migranata.

S obzirom da migracije više ne bi trebale biti razlogom za nastavak kontrola na unutarnjim granicama Schengena, Komisija predlaže uvođenje dodatne proceduralne zaštite, uključujući dostavu detaljne procjene rizika, suradnju sa susjednim državama te razmatranje alternativnih mjera, kao što su policijske provjere u pograničnim područjima i prekogranična policijska suradnja.

Ministar Božinović istaknuo je kako Hrvatska u mandatu aktualne Europske komisije namjerava postati članicom Schengenskog prostora stoga podržava jedinstvenost Schengenskog područja i smatra da bi privremene kontrole na unutarnjim granicama trebale biti iznimka i krajnja mjera u izvanrednim situacijama. Dodao je kako razumije zabrinutost država članica koje su bile suočene s ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama, ali se sigurnost Schengenskog prostora i sloboda kretanja, kao najveće postignuće europskog projekta, mora temeljiti na jačanju sigurnosti vanjskih granica.

Uvođenjem sustavnih provjera u travnju ove godine dodatno je pojačana kontrola prelazaka vanjskih granica Europske unije koja će biti još izraženija kada se uvedu dva dodatna nadzorna mehanizma: Sustav ulaza i izlaza i Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju. Ministar je na sastanku naglasio kako se Schengen information system II uspješno primjenjuje u Hrvatskoj te kako je u tri mjeseca od implementacije provedeno 74 milijuna provjera u sustavu, a evidentirano 4 tisuće pogodaka. Dodao je kako bi se stoga na Hrvatsku dvije uredbe trebale primjenjivati što prije jer bi na taj način mogla dati značajniji doprinos učinkovitoj zaštiti vanjskih granica Unije, o čemu je prošlog tjedna razgovarao i s povjerenikom Avramopoulosom u Zagrebu.

Tijekom rasprava o terorizmu razgovaralo se o mogućnosti daljnjeg jačanja operativne suradnje između država članica, Europola, Intcena i Protuterorističke skupine te važnosti bolje razmjene, prikupljanja i zadržavanja podataka istovremeno štiteći osobne podatke.

Na Vijeću se zaključno razgovaralo o migracijama s obzirom da je Komisija u rujnu ove godine  objavila Komunikaciju o provedbi Europskog migracijskog programa u kojoj posebnu važnost pridaje preseljenju kao jednoj od mjera za smanjivanje pritiska na vanjske granice EU-a. Preporuka Komisije je da se u naredne dvije godine u Europu preseli dodatnih 50.000 izbjeglica iz Turske, Jordana, Libanona i zemalja sjeverne Afrike za što će državama članicama na raspolaganju biti 500 milijuna EUR iz Fonda za azil, migracije i integraciju.

Ministar Božinović tijekom rasprave rekao je kako se Hrvatska temeljem Odluke Vlade, usvojenoj na sjednici prošloga tjedna, obvezala preseliti dodatnih 100 sirijskih izbjeglica iz Turske u 2018. godini te se založio za intenziviranje rada na usvajanju Zajedničkog europskog sustava azila kao i sustavniju provedbu politike vraćanja. 

Pisane vijesti