Ministar Božinović na summitu EU-zapadni Balkan

Tekst i foto: HINA

U sklopu Berlinskog procesa održava se dvodnevni summit u Londonu, na kojem su se po prvi puta okupili ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije uključenih u inicijativu i šest zemalja zapadnog Balkana kako bi razgovarali o zajedničkim sigurnosnim izazovima.

Jučer, nakon prvog dana summita EU-zapadni Balkan u Londonu, ministar Davor Božinović ocijenio je da je u interesu Hrvatske sigurnosna suradnja s državama jugoistočne Europe, osobito u kontekstu mogućeg novog migrantskog vala na tzv. istočnomediteranskoj ruti.

„Činjenica da su ovdje došli ministri unutarnjih poslova EU-a i zemalja zapadnog Balkana za Hrvatsku je važna jer smo razmijenili mišljenja o temama i aktivnostima usmjerenima na borbu protiv terorizma, trgovine drogom, trgovine ljudima, dakle svim vrstama transnacionalnog kriminala“, rekao je Božinović i dodao „Odgovor na te izazove može biti samo u suradnji među državama, a s obzirom da se radi o nama susjednim državama, naravno da nam je to u interesu, pogotovo kad to postavimo u kontekst migracija“.

Hrvatski ministar rekao je da je u interesu Hrvatske da sve države na tom smjeru kretanja istočnomediteranskom rutom "ojačaju kapacitete svojih graničnih policija, te da slijede ono što je dogovorena politika na razini Europske unije, a to je jačanje vanjskih granica i sprečavanje ilegalnih migracija".

"Ukoliko oni počnu davati veći doprinos u suprotstavljanju tim kretanjima na svojim granicama, naravno da će to u toj istoj mjeri smanjiti pritisak na granice država Europske unije. Tu prije svega mislimo na hrvatski interes", kazao je Božinović.

Na rubu sastanka Božinović se sastao i sa svojim kolegama iz Slovenije i Srbije te s domaćinom sastanka britanskim ministrom unutarnjih poslova Sajidom Javidom, s kojim je dva dana uoči polufinalne utakmice između Hrvatske i Engleske na Svjetskom nogometnom prvenstvu razmijenio navijačke insignije.

Sa slovenskom kolegicom Vesnom Gjerkeš Žnidar ministar Božinović dogovorio je da će dvije zemlje voditi koordiniranu politiku glede migracija. "Suglasili smo se da nam se politika prema zapadnom Balkanu zasniva na istim interesima, što je i logično, vezano za jačanje njihovih kapaciteta i efikasnije suprotstavljanje ilegalnim migracijama, i u tom smislu smo se dogovorili da ćemo koordinirati naša djelovanja i prema Europskoj komisiji i prema Europskom vijeću, ali i prema zemljama na toj ruti, dakle zemljama zapadnog Balkana", rekao je Božinović.

Također je rekao kako je tijekom razgovora sa srbijanskim ministrom unutarnjih poslova Nebojšom Stefanovićem "ukazao na činjenicu da je pitanje migracija i upravljanja granicama jedno od prioritetnih područja u posljednjoj EU-ovoj strategiji proširenja koja vrijedi za sve kandidate za članstvo". "To je uglavnom vezano za pregovaračko poglavlje 24 koje je uz poglavlje 23 zapravo noseći dio procesa pregovora", rekao je Božinović. "Srbija ima naravno jedan od uvjeta koji su imale i druge zemlje, a to je da sa susjednim zemljama, pa tako i s Hrvatskom, ima zajedničke granične ophodnje", rekao je dodavši da je to "stavio i u kontekst provedbe dijela zaključaka Europskog vijeća koji se odnosi na provođenja procesa readmisije"."Mislim da je to bila jedna kvalitetna razmjena mišljenja odnosno razmjena pozicija, pogotovo s hrvatske strane. Očekujem da ćemo nastaviti dijalog", zaključio je Božinović.

Na londonskom summitu sudjeluje šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska - Velika Britanija kao domaćin te Bugarska, koja je u svibnju 2018. u Sofiji bila domaćin sastanka na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana.

Riječ je o petom godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan - nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu.

Pisane vijesti