- Objavljeno: 24.04.2009.
Odavanje prosjačenju
Skrećemo pozornost građanima na problem prosjačenja. Prosjaci lažno prikazuju svoje materijalno stanje lošim i kod građana izazivaju samilost i od njih traže novac. Najpogodnija mjesta za prosjačenje su gradske ulice, trgovi i parkovi, željeznički i autobusni kolodvori, frekventna gradska žarišta i prometna raskrižja.
Skrećemo pozornost građanima na problem prosjačenja. Naime, osobe svih dobnih skupina, uključujući maloljetnike i djecu, obilaze naseljena, najčešće urbana, područja i lažno prikazuju svoje materijalno stanje lošim. Tako kod građana izazivaju samilost i od njih traže novac. Najpogodnija mjesta za prosjačenje su gradske ulice, trgovi i parkovi, željeznički i autobusni kolodvori, frekventna gradska žarišta i prometna raskrižja. Neki prosjače i pred kućnim vratima građana.
Prosjaci krše članak 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a roditelji i skrbnici koji djecu šalju i potiču da za njih prosječe, krše 22. članak istog Zakona. Za ove prekršaje se može izreći novčana kazna od nekoliko stotina kuna ili kazna zatvora do 30 dana, ali i zaštitna mjera udaljenja s područja grada ili općine na kojem prosjače, i to u trajanju od 30 dana do šest mjeseci. Ukoliko se ne pridržavaju propisanih mjera udaljenja, prekršiteljima slijede sankcije. Roditelji, posvojitelji, skrbnici i druge osobe koje zanemaruju roditeljske dužnosti i odgoj djeteta ili maloljetnika, uz prekršajnu odgovornost, mogu biti osumnjičeni i za kazneno djelo zapuštanja ili zanemarivanja svoje djece iz članka 213. Kaznenog zakona, za što je predviđena kazna i do pet godina zatvora. Broj prekršaja prosjačenja varira iz godine u godinu. Tako je u razdoblju od 2004. do 2008. godine na području Hrvatske zbog odavanja prosjačenju podnijeto 2 211 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno protiv 2 412 prekršitelja, od kojih 185 maloljetnika, podnijeti su optužni prijedlozi. No, procjenjuje se da je stvaran broj počinjenih, a neevidentiranih prekršaja višestruko veći. Najviše je zabilježeno prekršaja 2006. godine, njih 522, a najmanje 2008., odnosno 305 prekršaja. Prosjaci najviše vole tražiti novac na ulicama i trgovima, a najmanje u ugostiteljskim objektima. Isto tako, prosjaci najčešće prosjače sami, dok najrjeđe prosječe u skupinama.
Kako bi smanjili broj ovih prekršaja, policijski službenici usko surađuju s centrima za socijalnu skrb, državnim odvjetništvima i drugim nadležnim institucijama. Ipak, od presudne je važnosti i suradnja s građanima.
S ciljem sprečavanja prekršaja prosjačenja, molimo sve građane da takve događaje odmah prijave policiji na besplatan broj 92 te da takvim osobama ne daju novac jer to prosjake potiče da i dalje na taj način dolaze do zarade.
Prosjaci krše članak 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a roditelji i skrbnici koji djecu šalju i potiču da za njih prosječe, krše 22. članak istog Zakona. Za ove prekršaje se može izreći novčana kazna od nekoliko stotina kuna ili kazna zatvora do 30 dana, ali i zaštitna mjera udaljenja s područja grada ili općine na kojem prosjače, i to u trajanju od 30 dana do šest mjeseci. Ukoliko se ne pridržavaju propisanih mjera udaljenja, prekršiteljima slijede sankcije. Roditelji, posvojitelji, skrbnici i druge osobe koje zanemaruju roditeljske dužnosti i odgoj djeteta ili maloljetnika, uz prekršajnu odgovornost, mogu biti osumnjičeni i za kazneno djelo zapuštanja ili zanemarivanja svoje djece iz članka 213. Kaznenog zakona, za što je predviđena kazna i do pet godina zatvora. Broj prekršaja prosjačenja varira iz godine u godinu. Tako je u razdoblju od 2004. do 2008. godine na području Hrvatske zbog odavanja prosjačenju podnijeto 2 211 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno protiv 2 412 prekršitelja, od kojih 185 maloljetnika, podnijeti su optužni prijedlozi. No, procjenjuje se da je stvaran broj počinjenih, a neevidentiranih prekršaja višestruko veći. Najviše je zabilježeno prekršaja 2006. godine, njih 522, a najmanje 2008., odnosno 305 prekršaja. Prosjaci najviše vole tražiti novac na ulicama i trgovima, a najmanje u ugostiteljskim objektima. Isto tako, prosjaci najčešće prosjače sami, dok najrjeđe prosječe u skupinama.
Kako bi smanjili broj ovih prekršaja, policijski službenici usko surađuju s centrima za socijalnu skrb, državnim odvjetništvima i drugim nadležnim institucijama. Ipak, od presudne je važnosti i suradnja s građanima.
S ciljem sprečavanja prekršaja prosjačenja, molimo sve građane da takve događaje odmah prijave policiji na besplatan broj 92 te da takvim osobama ne daju novac jer to prosjake potiče da i dalje na taj način dolaze do zarade.