- Objavljeno: 08.10.2020.
Održana videokonferencija neformalnog Vijeća za unutarnje poslove EU-a
Danas, 8. listopada, održana je videokonferencija neformalnog Vijeća ministara unutarnjih poslova Europske unije na kojoj su, kao najvažnije, predstavnici država članica iznijeli svoja mišljenja o novim prijedlozima za Pakt o migracijama i azilu, koje je Europska komisija predstavila 23. rujna o. g.
Na konferenciji je uz potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića sudjelovala i državna tajnica za europske i međunarodne poslove Terezija Gras.
Ministar Božinović uvodno je istaknuo kako Republika Hrvatska pozdravlja činjenicu što novi Pakt o migracijama i azilu na sveobuhvatan način nastoji uvažiti i pomiriti različita stajališta država članica koja su do izražaja došla u ranijim raspravama o reformi zajedničke europske politike azila. Posebno je pozdravio naglasak koji novi Pakt stavlja na jačanje nadzora vanjskih granica Unije, odnosno Schengenskog prostora. Istaknuo je da će granične procedure predstavljati dodatnu odgovornost za države na vanjskoj granici te da očekuje detaljniju raspravu o kapacitetima potrebnima za njihovu provedbu i vremenskom okviru za početak njihove provedbe. S obzirom da novi Pakt naglasak stavlja na procedure na službenim graničnim prijelazima te je njegov cilj spriječiti nezakonite migracije, ukazao je na činjenicu da se upravo taj oblik migracija u najvećoj mjeri manifestira na zelenoj granici. Kada je riječ o suradnji s trećim državama kao jednoj od ključnih sastavnica novoga Pakta, ministar Božinović pozdravio je važnost koja se upravo zahvaljujući ranijim i ustrajnim zalaganjima Hrvatske pridaje suradnji s državama jugoistočne Europe, posebice po pitanju jačanja njihovih graničnih, azilnih i prihvatnih kapaciteta kao i provedbe sporazuma o readmisiji. Učinkovitije upravljanje migracijama u tim državama ocijenio je ključnim te ukazao na važnost pridobivanja njihove političke podrške i kroz politički dijalog s tim državama, ne samo na bilateralnoj razini nego i na razini europskih institucija. Jednako važnim ocijenio je nastavak suradnje EU-a s Turskom. Ključni elementi novoga Pakta koje Hrvatska pozdravlja su i učinkoviti postupci povratka za čiju je provedbu potrebno postići dogovor o listi sigurnih trećih zemalja i listi sigurnih zemalja porijekla. U odnosu na novi prijedlog mehanizma solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti, založio se za dodatne rasprave o prijedlozima u novom Paktu. Pritom je naglasio kako je za Hrvatsku važno da se u tom mehanizmu na odgovarajući način valoriziraju i priznaju napori koje Hrvatska ulaže u nadzor vanjske granice Europske unije. Pozdravio je stavljanje naglaska na važnost uvođenja novih informacijskih sustava na vanjskoj granici koji će omogućiti sustavne sigurnosne provjere te izvijestio da Hrvatska intenzivno radi na njihovoj primjeni, ali da će njihova pravovremena i učinkovita primjena na vanjskoj granici Hrvatske ovisiti i o političkoj odluci o njezinom članstvu u Schengenskom području. Ukazao je i na hrvatsko iskustvo s migrantima i njihovu praksu neposjedovanja identifikacijskih isprava, te se založio da se novim Paktom jasnije definira način postupanja u takvim situacijama.
Ministar je pozdravio i dijelove Pakta koji se odnose na zakonite puteve migracija, jer, kako je rekao, zajednički cilj mora biti da se obustave nezakonita migracijska kretnja s kojima se Europska unija suočava proteklih godina. Zaključno je istaknuo kako jedino učinkovitom i ujednačenom provedbom svih sastavnica novoga Pakta, možemo uspostaviti novu europsku migracijsku politiku. Njegova će provedba zahtijevati značajna financijska sredstava te se, upravo imajući to u vidu, ministar Božinović založio da to bude na odgovarajući način i reflektirano u omotnici koja će u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru biti predviđena za fondove u području unutarnjih poslova.
U nastavku Vijeća predstavljen je napredak i pregled aktualnosti u suradnji na području migracija s trećim državama, posebice zemljama sjeverne Afrike i jugoistočne Europe.
Zaključno su ministri unutarnjih poslova slijedom odgovarajućega prijedloga u novoj Sigurnosnoj strategiji Europske unije iz srpnja o. g. raspravili daljnji rad na uspostavi europskog policijskog partnerstva, s ciljem jačanja policijske suradnje na razini Unije, budući da je kvalitetna suradnja policija ključna za učinkovito sprječavanje i suzbijanje prekograničnih kaznenih djela i terorizma unutar Europske unije. Ministar Božinović je pozdravio uspostavu integriranog europskog koncepta policijske suradnje, ocijenivši da će takav vid suradnje pozitivno utjecati na jačanje povjerenja među državama članicama u smislu nadzora granica i suzbijanja prekograničnog organiziranog kriminaliteta, što je bitno i za povratak normalnom funkcioniranju Schengena. Založio se naposljetku i za razvoj partnerstva s trećim državama u suzbijanju teškog i organiziranog kriminaliteta, za jačanje uloge EUROPOL-a i razvoj njegove suradnje s privatnim partnerima u svrhu prikupljanja podataka potrebnih za bolji i učinkovitiji rad svih tijela za provedbu zakona.