Otvorena 14. konferencija vještaka za rukopise (ENFSI ENFHEX) „Case work and research hand-in-hand“

Glavnina konferencije posvećena je razmjeni iskustava i praksi u polju forenzičke analize digitalno zabilježenih/biometrijskih potpisa, koji su diljem svijeta u sve široj upotrebi

FOTO: MUP
 
14. konferencija vještaka za rukopise (ENFSI ENFHEX) „Case work and research hand-in-hand“ svečano je otvorena jutros u hotelu „Dubrovnik“ u Zagrebu.

Konferencija se odvija 21.-23. rujna u organizaciji Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ministarstva unutarnjih poslova te Europske mreže forenzično-znanstvenih instituta (European Network of Forensic Science Institutes – ENFSI).

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sudionicima je poželio dobrodošlicu putem videoporuke, a pozdravne govore održali su načelnica Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Andrea Ledić i predsjednik ENFSI ENFHEX radne grupe Tomasz Dziedzic.

Ministar Božinović poručio je: „Svjesni smo činjenice da danas borba s kriminalom i procesuiranje dokaza više nije moguće bez dobro razvijenoga forenzičkog centra i visokokvalificiranoga kadra. Kako bismo postigli i održali visoke standarde, međunarodna suradnja i razmjena forenzičkih i znanstvenih podataka je nužnost u kojoj Europska mreža forenzično-znanstvenih instituta igra ključnu ulogu.“
Podsjetio je na dugu tradiciju primjene forenzičkih znanosti u Hrvatskoj te na Ivana Vučetića, Hrvata koji je ustanovio sistematiku desetoprstne daktiloskopske zbirke još 1891. godine, a po kojem naš Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja nosi ime. Centar sa 70-godišnjom tradicijom, danas je jedina državna ustanova u Hrvatskoj koja pokriva sva stručna područja osim  forenzičke medicine, patologije i forenzičke psihijatrije. Zaključno je poželio sudionicima uspješnu konferenciju – razmjenu iskustava, raspravu o najnovijim dostignućima u području analize rukopisa, za dobro svih nas.

Načelnica Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, Andrea Ledić uvodno je pozdravila kolege iz područja analize rukopisa i poželjela im dobrodošlicu u Zagreb te upoznala sudionike konferencije s radom Centra. U svojih sedamdeset godina postojanja Centar „Ivan Vučetić“ razvio se u modernu instituciju koja stoji uz bok ostalim forenzičkim institutima u Europi i šire. Kako bi održao tu visoku razinu stručnosti, Centar je razvio sustav osiguranja kvalitete i sustav upravljanja te je dobio ISO 17025 akreditaciju 2010. godine. Otkako je Centar postao punopravni član Europske mreže forenzično-znanstvenih instituta 1998. godine, članovi su aktivno sudjelovali u većini radnih grupa. Laboratorij za vještačenje rukopisa i dokumenata te naših šest stručnjaka integralni su dio Centra. Uz svakodnevne dužnosti vještačenja te davanja iskaza na sudu, stručnjaci Centra također održavaju predavanja za graničnu policiju, kriminalističke tehničare kao i za diplomatsko-konzularno osoblje, a također surađuju i sa Sveučilištima u Zagrebu i Splitu te s Policijskom Akademijom. Djelatnici Centra rade i na internim projektima Ministarstva unutarnjih poslova te novim nacionalnim dokumentima poput biometrijskih putovnica i osobnih iskaznica.
Načelnica Ledić podsjetila je da je Hrvatska već bila domaćin 4 ENFSI konferencije: Radne grupe za vatreno oružje i tragove vatrenog oružja 2008. godine, Radne grupe za otiske prstiju 2009. godine, Radne skupine za dokumente 2010. godine te Radne skupine za droge 2013. godine.

Zaključila je: „Uvjerena sam da će ova, peta konferencija organizirana u suradnji Centra „Ivan Vučetić i ENFSI ENFHEX, također biti korisna za razmjenu znanstvenih podataka koji će pridonijeti daljnjem poboljšanju forenzičkih znanosti općenito, a naročito u polju vještačenju rukopisa“ te poželjela svim kolegama stručnjacima uspješan rad.

Predsjednik ENFSI ENFHEX radne grupe Tomasz Dziedzic u uvodnom obraćanju istaknuo je da se radi o prvom sastanku radne grupe uživo nakon tri godine održavanja online konferencija. Organizacija međunarodnih konferencija jedan je od najvažnijih ciljeva ENFSI ENFHEX radne grupe, jer su one jedan od najboljih načina za razmjenu znanja i stručnosti. Istaknuo je da je pri planiranju konferencije stavljen znatan naglasak na radionice, koje nisu orijentirane samo na tradicionalno vještačenje rukopisa već i na analizu digitalno zabilježenih potpisa i evaluacijska izvješća. Poželio je svim sudionicima uspješnu suradnju te proglasio konferenciju otvorenom.

U izjavi za medije načelnica Ledić naglasila je važnost razmjene iskustava u svim područjima vještačenja, pa tako i u vještačenju rukopisa: “Naravno da moramo pratiti sve najnovije tehnologije, moramo ići u korak s vremenom, moramo proaktivno djelovati u odnosu na počinitelje nekih kaznenih djela pa su ovakve konferencije, poglavito radionice koje ćemo imati tijekom ove konferencije, jako važne za nas stručnjake u tom području.“ 
Pojasnila je da se na radionicama radi na konkretnim primjerima, što je najbitnije za ovakve vrste vještačenja gdje nema softwarea ili instrumenta koji daje rezultate analize. Zapravo su vještaci ti koji nakon svih analiza daju svoje mišljenje. Na godišnjem nivou u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ obradi se oko 150 predmeta vezano za rukopise/krivotvorenja po vještaku, tj. oko 600-700 predmeta ukupno. Najčešće se krivotvore ugovori, oporuke i slično. Novost su digitalno zabilježeni potpisi, koji postaju biometrijski podatak.
 
Digitalno zabilježeni potpisi

Razvojem digitalnog društva forenzična analiza potpisa, uz tradicionalnu analizu potpisa ispisanih sredstvom za pisanje na uobičajenoj podlozi pisanja, proširila se i na analizu potpisa koji su digitalno zabilježeni. Digitalno zabilježeni potpisi ili biometrijski potpisi postupno zamjenjuju tradicionalni način potpisivanja, a definiraju se kao potpisi nastali potpisivanjem elektroničkih dokumenata na temelju vlastoručno ispisanog potpisa pomoću tableta, zaslona računala ili sličnih elektroničkih uređaja.
Prema istraživanju tržišta, globalno tržište digitalno zabilježenih ili biometrijskih potpisa pokazuje intenzivan rast i do 2026. godine doseći će 22,1 milijarde dolara. Najviši porast primjene nalazi se u bankarskom sektoru, osiguravajućim kućama i  telekomunikacijskoj industriji.
Upravo stoga će većina radionica na konferenciji biti posvećena digitalno zabilježenim potpisima/biometrijskim potpisima, koji su poprilična novost u vještačenju rukopisa jer se ne analizira samo uzorak već i brojevni podaci koji mogu biti obrađeni i prezentirani u formi grafova. To je nešto što stručnjaci u vještačenju rukopisa moraju znati za budućnost ovoga područja jer sve više i više ugovora i transakcija koriste digitalne oblike potpisivanja.

Niko Kalantzis, jedan od vodećih znanstvenika u području vještačenja rukopisa, opisao je razliku između tradicionalnih potpisa i biometrijskih/digitalnih potpisa: „Tradicionalni potpisi izvršeni su sa sredstvom za pisanje na tradicionalnoj podlozi, stručnjaci će pregledati trag koji je ostavljen na papiru te će neke dinamičke informacije kvalitativno analizirati i evaluirati. Kada prijeđemo na biometrijske potpise, podaci o pokretu sredstva za pisanje se digitaliziraju i predstavljaju u obliku brojčanih podataka što dozvoljava stručnjacima dublje razumijevanje dinamike podataka i štoviše jedinstvenu procjenu karakteristika pisca. Biometrijski potpisi ubrzano se prilagođavaju diljem Europske unije i šire te je stoga ENFHEX razvila metodu za forenzičku evaluaciju biometrijskih potpisa, omogućujući tako gladak prijelaz s tradicionalnih potpisa na papiru na biometrijsko potpisivanje.“

Kao najveći izazov istaknuo je tehnologiju, koja napreduje, postaje sve jeftinija i tako sve dostupnija počiniteljima prijevara i krivotvoriteljima. Stoga stručnjaci iz područja vještačenja rukopisa moraju biti upoznati sa svim novim metodama, tehnologijama ispisivanja te tehnologijama izrade dokumenata, što uključuje i digitalno zabilježene potpise koji su novi medij s različitim standardima. Istovremeno se pokušava nove tehnologije iskoristiti za svoju dobrobit te unaprijediti tradicionalne načine poduke i analize kako bi se nova tehnologija biometrijskog potpisivanja mogla koristiti za učinkovitije vještačenje rukopisa.

Na konferenciji sudjeluje oko 70 stručnjaka i znanstvenika iz područja vještačenja rukopisa iz Europe i svijeta (Australija, SAD, Malezija, Moldavija i dr.). Jedan od predavača je i američki znanstvenik svjetskoga glasa, prof.dr.sc. Linton Mohammed, autor brojnih znanstvenih radova i knjiga iz navedenog područja.
Tijekom konferencije održava se i izložba prateće opreme.
 

Pisane vijesti | Znanost i inovacije