Otvoreno e-savjetovanje o Zakonu o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije

Ministarstvo unutarnjih poslova poziva sve predstavnike zainteresirane javnosti da svoje prijedloge i primjedbe dostave putem elektroničke aplikacije e-savjetovanje do 4. rujna 2024. godine

Foto: Ilustracija

Ministarstvo unutarnjih poslova je u utorak, 6. kolovoza 2024. godine otvorilo e-savjetovanje za Zakonu o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije.

Zakonom o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ br. 56/15) uređeno je pojednostavljenje razmjene postojećih podataka između tijela Republike Hrvatske u čijoj nadležnosti je sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, prikupljanje podataka o kaznenim djelima, poduzimanje izvida, istraživanja i istrage kaznenih djela, kao i traganje i utvrđivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom te izvršavanje zakonom utvrđenih ovlasti u okviru tih radnji  i nadležnih tijela država članica Europske unije za svrhu provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela te traganja i utvrđivanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

Navedenim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene su Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije (SL L 386, 29.12.2006.) i Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom (SL L 332, 18.12.2007.).

Evaluacije, uključujući evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, pokazale su da Okvirna odluka 2006/960/PUP nije dovoljno jasna i ne osigurava odgovarajuću i brzu razmjenu relevantnih informacija između država članica. Evaluacije su također pokazale da se ta Okvirna odluka rijetko upotrebljava u praksi, djelomično zbog toga što u praksi nije jasno razgraničeno područje primjene Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i područje primjene te okvirne odluke.

Na temelju rezultata provedenih evaluacija, utvrđeno je da bi postojeći pravni okvir trebalo ažurirati s ciljem otklanjanja razlika i uspostave jasnih i usklađenih pravila kako bi se olakšala i osigurala odgovarajuća i brza razmjena podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona različitih država članica i kako bi se nadležnim tijelima za provedbu zakona omogućilo da se prilagode prirodi organiziranog kriminala koja se brzo mijenja i širi, uključujući i promjene u kontekstu globalizacije i digitalizacije društva.

Transnacionalne kriminalne aktivnosti predstavljaju znatnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Europske unije i zahtijevaju koordiniran, usmjeren i prilagođen odgovor. Djelovanje na razini Europske unije od ključne je važnosti za osiguravanje učinkovite i djelotvorne suradnje u pogledu razmjene podataka.

Za razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde koje je obilježeno nepostojanjem nadzora unutarnjih granica ključno je da nadležna tijela za provedbu zakona u jednoj državi članici imaju, u okviru primjenjivog prava Europske unije i nacionalnog prava, mogućnosti dobivanja jednakog pristupa podacima koje su dostupne njihovim kolegama u drugoj državi članici. Nadležna tijela za provedbu zakona u tom bi pogledu trebala djelotvorno surađivati u cijeloj Europskoj uniji. Stoga je policijska suradnja pri razmjeni relevantnih podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela ključna sastavnica mjera kojima se podupire javna sigurnost u međuovisnom području bez nadzora unutarnjih granica. Razmjena podataka o kriminalu i kriminalnim aktivnostima, uključujući terorizam, služi općem cilju zaštite sigurnosti fizičkih osoba i očuvanja važnih interesa pravnih osoba zaštićenih zakonom.

Slijedom navedenog, Europski parlament i Vijeće donijeli su 10. svibnja 2023. Direktivu (EU) 2023/977 o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (SL L 134, 22.5.2023.), kojom se utvrđuju usklađena pravila za odgovarajuću i brzu razmjenu podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela.
 
Ciljevi ovoga Zakona, usklađeni s ciljevima Direktive koja se Zakonom prenosi, su:
 

• propisati jedinstvena i precizna pravila za pristup i razmjenu podataka tijelima za provedbu zakona u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela;
• uspostaviti Jedinstvenu kontaktnu točku Republike Hrvatske za razmjenu podataka između tijela za provedbu zakona u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela i propisati standarde za njeno učinkovito djelovanje i
• sistematizirati komunikacijske kanale za razmjenu podataka između tijela za provedbu zakona te ojačati ulogu Europola kao informacijskog središta Europske unije za kaznena djela koja su u okviru ciljeva te Agencije.

Ministarstvo unutarnjih poslova poziva sve predstavnike zainteresirane javnosti da svoje prijedloge i primjedbe dostave putem elektroničke aplikacije e-savjetovanje do 4. rujna 2024. godine.

 

Priopćenja