Potpredsjednik Božinović na sjednici Vlade o poslovima iz djelokruga rada Ministarstva unutarnjih poslova

Vlada RH je prihvatila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je upućen Hrvatskom saboru na prvo čitanje

Foto: YouTube Vlada RH

Na 28. sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja se u četvrtak, 3. listopada održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predstavljeno je i usuglašeno nekoliko ključnih pitanja iz djelokruga rada Ministarstva unutarnjih poslova.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović je najprije predstavio Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

 

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o strancima pristupilo se prvenstveno radi usklađivanja s novom Direktivom (EU) 2021/1883 o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika (Direktiva o EU „plavoj karti“), a čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage.

Statistika

U 2023. izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad što je 158% više nego 2020. godine kada je izdano 66.655 dozvola. Do 30. rujna 2024. godine izdano je 158.837 dozvola za boravak i rad. 

Najveći broj dozvola do kraja rujna izdan je državljanima: Bosne i Hercegovine (30.424), Nepala (25.392), Srbije (23.862), Indije (15.176), Sjeverne Makedonije (11.915), Filipina (10.424), Bangladeša (9.717), Kosova (6.274), Uzbekistana (5.031) i Egipta (4.545). Dozvole su izdane u najvećem broju za rad u djelatnostima: graditeljstva (55.507), turizma i ugostiteljstva (48.184), industrije (20.745), prometa i veza (11.716) te trgovine (5.831).

S obzirom na značajni porast izdavanja dozvola za boravak i rad, kako je pojasnio potpredsjednik Vlade i ministar Božinović, izmjenama ovog zakona posebno su regulirana sljedeća ključna pitanja.

• pravila za smještaj stranih radnika - ako poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morat će dati dokaz o primjerenom smještaju, kojeg prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad;

• obveza državljanina treće zemlje ili poslodavca da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od 5 radnih dana u odnosu na dosadašnjih 15 dana;

• bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada moći će raditi upućeni strani radnici koji dolaze iz druge države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana;

• propisuje se obveza prijevoznicima koji su državljanina treće zemlje dovezli u Republiku Hrvatsku iz druge države članice EGP-a, a za kojeg se utvrdi da ne ispunjava uvjete za boravak u Republici Hrvatskoj, da ga bez odgađanja i o svom trošku odveze iz Republike Hrvatske;

• propisuje se obveza poslodavcima davanja novčanog jamstva Republici Hrvatskoj u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu . Uplaćena sredstva će se koristiti za troškove povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj;

• propisuju se novi uvjeti za ukidanje dozvole za boravak i rad i to ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavaca za kojega je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada, prekršaja zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i dr.;

• također stranog radnika neće moći zaposliti ni poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti, kao ni poslodavac kojem je izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa te iz područja socijalnog osiguranja te područja zaštite na radu;

• omogućuje se, uz ostale kategorije (EU plava karta, ključno osoblje u tvrtkama, sportaši i dr.,) izdavanje dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada ili mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje državljaninu treće zemlje čiji poslodavac izvodi radove na obnovi zgrada oštećenih potresom u skladu sa zakonom koji uređuje obnovu zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ili izvodi radove u sklopu projekata energetske i sveobuhvatne obnove zgrada sufinancirane sredstvima EU i drugim javnim sredstvima.

 
Nakon što su glavne izmjene iz svog djelokruga rada predstavili i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a potom iz Ministarstva demografije i useljeništva ministar Ivan Šipić, Vlada RH je prihvatila izmjene i dopune Zakona o strancima te uputila Hrvatskom saboru na prvo čitanje.
 

 
Sporazum o suradnji između MUP-a RH i MUP-a Njemačke o upućivanju stranih policijskih službenika za podršku Europskog nogometnog prvenstva

Svrha ovog Sporazuma, kojeg su potpisali čelnici policija dviju zemalja Nikola Milina i Dieter Romann, bila je dodatno formalizirati bilateralnu suradnju u vezi upućivanja hrvatskih policijskih službenika u Njemačku s ciljem pružanja pomoći njemačkoj policiji u osiguranju javnog reda i sigurnosti.
 „ Tijekom trajanja Europskog nogometnog prvenstva u Njemačku je upućeno deset hrvatskih policijskih službenika Jedinice specijalne i interventne policije, a dodatno su dva policijska službenika bila upućena na obuku u slučaju potrebe za zamjenom“,  izvijestio je danas ministar Božinović.
 

Memorandum o razumijevanju između MUP-a RH i Ministarstva unutarnjih poslova i javne sigurnosti Republike Čile o suradnji u području smanjenja rizika od katastrofa

„Ovim Memorandumom je uspostavljen bilateralni pravni okvir između Hrvatske i Čilea za suradnju u području prevencije, obuke te razmjene informacija, znanja i iskustva o upravljanju kriznim situacijama i smanjenju rizika od katastrofa“, pojasnio je ministar Božinović.

Potpisao ga je s hrvatske strane potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, dok ga je s čileanske strane, u ime Ministarstva unutarnjih poslova i javne sigurnosti Republike Čile, potpisao podtajnik Manuel Monsalve Benavides, a u ime Nacionalne službe za sprječavanje i odgovor na katastrofe, ravnatelj Nacionalne službe Alvaro Hormazabal Lopez.

Nakon što je Vlada donijela Zaključak o upoznavanju o navedenim Sporazumima o suradnji, potpredsjednik Vlade na samom kraju izlaganja podnio je Izvješće o provođenju ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu republike hrvatske za 2023. godinu za potrebe nacionalnih manjina čiji je predlagatelj Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

„Iz predmetnog Izvješća vidljivo je da su nadležna tijela tijekom 2023. godine, sukladno Ustavnom zakonu  o pravima nacionalnih manjina, poduzimala brojne aktivnosti za čije provođenje je utrošeno sveukupno 71.144.136,57 eura, što predstavlja rast od 25,59 % u odnosu na 2022. godinu. Tako su u području kulturne autonomije nacionalnih manjina znatno povećana sredstva kroz sufinanciranje programa brojnih udruga i ustanova nacionalnih manjina kojima su se obnovili ili izgradili društveni i vjerski objekti.

U području obrazovanja zamjetno je povećanje broja djece u sustavu ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, postignuti su značajni pomaci povećanjem iznosa srednjoškolskih stipendija za pripadnike romske nacionalne manjine, a u visokom obrazovanju vidljivo je i povećanje broja studenata pripadnika romske nacionalne manjine.

U ostvarivanju vjerskih prava nastavljen je rast dodijeljenih sredstava za vjerske zajednice i ulaganja Ministarstva kulture i medija.

Znatan obol provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina dala je i provedba Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. - 2024. te provedba Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pratećeg Akcijskog plana“, riječi su ministra Božinovića.

Vlada je također prihvatila navedeno Izvješće i uputila ga Hrvatskom saboru.

Priopćenja | Društvo i zajednica